Piše: Tatjana Kreštan, prof., Zorka Renić, mr.sc.

Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja 1977. – 2007

 

Uvod

 

Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja je stručna i društvena organizacija knjižničnih djelatnika. Osnovano je 1977. godine kao Društvo bibliotekara Zajednice općina Bjelovar i obuhvaćalo je područje Bjelovara, Čazme, Daruvara, Đurđevca, Garešnice, Grubišnog Polja, Koprivnice, Križevaca, Pakraca i Virovitice. U početku je imalo trideset članova. Upravno-teritorijalnim preustrojem i stvaranjem županija (1992.) Društvo dobiva sadašnji naziv 1996. godine i obuhvaća područje Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke i dijela Virovitičko-podravske županije. U Registar udruga Republike Hrvatske upisano je 1998. godine. Danas broji sto trideset šest članova.

Društvo je 2007. godine proslavilo svoju tridesetu obljetnicu kontinuiranog i predanog rada. Pregled njegova rada oblikovan je tako da sadrži izbor iz najvažnijih dogadjanja u tri cjeline (tri desetljeća). Naglasak je stavljen na skupštine, stručna predavanja, promocije i nagrade. Navedeni su i neki stručni skupovi kojima su prisustvovali naši članovi te glavne dogadjanja Društva između godišnjih skupština.

 

Prvi dio (1977.-1986.)

 

Status knjižnica Zajednice općina Bjelovar

Godine 1974. tzv. društvenim dogovorima osnovane su nove upravno-teritorijalne jedinice prvoga hijerarhijskog reda: zajednice općina (Narodne novine 33/1974)[1]. Zajednica općina Bjelovar obuhvaćala je područje Bjelovara, Čazme, Daruvara, Grubišnog Polja, Garešnice, Koprivnice, Križevaca, Pakraca i Virovitice, ukupne površine od 5803 km2 i 385.000 stanovnika. Općinskih knjižnica bilo je dvanaest, s fondom od 226.132 knjige. One su, sve zajedno, bile smještene na površini od 1008 m2, što se smatra dostatnim za jednu razvijeniju knjižnicu. U narodnim knjižnicama regije bilo je zaposleno ukupno dvadeset sedam djelatnika. U to vrijeme su jedino bile samostalne knjižnice u Bjelovaru i Virovitici, dok su sve ostale bile u sastavu ustanova u kulturi. Na području ZO Bjelovar djelovalo je 69 osnovnih i 24 srednje škole, ali o stanju knjižnog fonda i organiziranosti školskih knjižnica toga doba nema dovoljno podataka.

Knjižni fond u narodnim knjižnicama ZO Bjelovar[2]:

KNJIŽNICA Br. knjiga 1974. Br. knjiga 1976. Br. knjiga 1977. Br. stanovnika 1971. Br. knjiga po jed. stanovnika
ZO Bjelovar 157.077 168.454 173.698 389.906 0.44
Bjelovar 47.183 49.816 50.985 65.824 0.81
Čazma 4.530 4.594 4.734 18.487 0.26
Daruvar 12.643 13.967 14.067 34.371 0.40
Đurđevac 3.500 4.500 5.000 47.788 0.10
Garešnica 11.397 11.944 12.596 20.691 0.62
Grubišno Polje 6.700 9.000 9.200 18.333 0.50
Koprivnica 16.314 16.375 17.402 61.086 0.29
Križevci 19.431 20.501 21.246 43.486 0.44
Pakrac 11.899 12.621 25.806 28.679 0.44
Virovitica 23.480 25.136 25.806 51.061 0.51

 

Inicijativni odbor za osnivanje Društva

U radu Hrvatskog bibliotekarskog društva (HBD) do 1975. sudjelovalo je samo četrnaest knjižničara s našeg područja. Te godine HBD postaje savezom bibliotekarskih društava za područje cijele SR Hrvatske, što je omogućilo sudjelovanje većeg broja članova u njegovu radu, bolju međusobnu suradnju knjižničara i osnivanje više lokalnih društava.

Osnivanju regionalnog bibliotekarskog društva pogodovala je odluka o imenovanju Narodne knjižnice “Petar Preradović” Bjelovar regionalnom matičnom knjižnicom, koja je u svoj plan rada ugradila osnivanje takvoga društva. Stoga je u Bjelovaru 23. travnja 1976. održan sastanak voditelja knjižnica Zajednice općina Bjelovar i tajnika SIZ-ova za kulturu. Skupu su nazočili gosti iz Zagreba: Vjera Bendiš – potpredsjednica HBD-a, Lidija Abramović – predstavnica NSB-a i Jasna Tkalec – predstavnica Republičke konferencije SSRN Hrvatske. Uvodno izlaganje o potrebi osnivanja društva bibliotekara održala je Zlata Karakaš. Voditelji knjižnica iznijeli su podatke o stanju i organiziranosti svojih knjižnica, a u ime školskih knjižnica govorila je Persida Đorđević iz OŠ “Milan Bakić-Baja” iz Bjelovara.

Tom je prigodom sastavljen Inicijativni odbor za osnivanje društva bibliotekara Zajednice općina Bjelovar u sastavu:

Zlata Škrbina, predsjednica (Bjelovar)

Ana Utopljenikov, članica (Virovitica)

Matija Križić, članica (Garešnica)

Ivan Peterlin, član (Koprivnica)

Štefica Horvat, članica (OŠ “Stevo Šabić” Bjelovar)

Incijativni odbor trebao je izraditi normativne akte, dati prijedlog programske orijentacije i sve pripremiti za sazivanje osnivačke skupštine. Odbor je održao dvije sjednice.

 

Osnivačka skupština

Osnivačka skupština Društva bibliotekara Zajednice općina Bjelovar održana je 15. ožujka 1977. u Bjelovaru, kojoj je prisustvovalo trideset knjižničara. Skupštinu je otvorila Zlata Škrbina, a pozdravnu riječ održala Lidija Abramović iz HBD-a. U ime Inicijativnoga odbora detaljno izvješće podnijela je Zlata Škrbina, koje je sadržavalo presjek stanja, problema i organiziranosti knjižnica u Bilogorsko-podravskoj regiji. Kao najizrazitiji problemi navedeni su: status knjižnica i knjižničara, nedostatna sredstva za nabavu knjiga, stručnost osoblja i slično. Na skupštini je usvojena programska orijentacija, Statut i naziv Društva. Kao glavni zadaci navedeni su: zalaganje za povoljniji materijalni i društveni položaj knjige i knjižnične djelatnosti, poticanje osnivanja raznih vrsta knjižnica, osiguravanje stručnih i materijalnih uvjeta za uspješno obavljanje matičnih službi i drugo. Za prvu predsjednicu Društva izabrana jeAna Utopljenikov iz Virovitice, a za potpredsjednicu Zlata Škrbina. Izabrani su članovi za Upravni i Nadzorni odbor, članovi za Glavni odbor HBD-a te delegati za Skupštinu HBD-a. Tom je prigodom Ivan Peterlin iz Koprivnice obrazložio prijedlog o izdavanju glasila Društva.

Jedna od osnovnih odrednica Programa rada Društva bilo je permanentno obrazovanje knjižničara. S tim su ciljem Narodna knjižnica “Petar Preradović” Bjelovar i Društvo 1978. organizirali seminar na kojemu se podučavalo osnovama katalogizacije uz primjenu novog pravilnika te osnovama klasifikacije. Predavačice su bile Ljerka Filaković i Srna Vuković-Mottl iz Gradske knjižnice iz Zagreba. Tom je prigodom objavljen prvi broj Aktualnosti, mjesečnog letka koji je trebao prethoditi pokretanju glasila Društva. U tom razdoblju Društvo se posebno zalagalo za unapređivanje djelatnosti narodnih i školskih knjižnica i osnivanje Aktiva školskih knjižničara bilogorsko-podravske regije.

 

1979.–1980.

Druga redovna skupština Društva[3] održana je 18. svibnja 1979. u Koprivnici, kojoj je prisustvovalo dvadeset osam od ukupno četrdeset osam članova. Domaćin je bila Gradska knjižnica i čitaonica Koprivnica, koja je te godine promovirala svoje novo bibliobusno vozilo, prvo u našoj regiji. Voditelj Informacijske službe Gradske knjižnice iz Zagreba, Dubravko Štiglić, održao je predavanje Propagiranje i širenje knjige pomoću bibliobusaAna Utopljenikov ponovo  je izabrana za predsjednicu Društva[4].

 

1981.–1982.

Treća redovna skupština Društva održana je 28. travnja 1981. u Bjelovaru. Gost Skupštine bio je Veseljko Velčić, predstavnik HBD-a. Tom prigodom Zlata Škrbina održala je izlaganje O transformaciji regionalne matične knjižnice u bibliotečno-informacijski centar, a Jovanka Fofonjka izlaganje povodom otvaranja Odjela društveno-političkih znanosti – novog odjela Narodne knjižnice “Petar Preradović”. Za novu predsjednicu izabrana je Zlata Škrbina.

Tijekom 1981. članovi Društva sudjelovali su na savjetovanjima u Rijeci i Novom Sadu, a u radu  23. skupštine HBD-a u Varaždinu sudjelovala je Z. Škrbina s gore navedenim referatom.

Sa ciljem stručnog usavršavanja  Društvo je 1982. organiziralo seminar Katalogizacija i klasifikacija UDK skupine 3- Društvene znanosti. Predavačice su bile Dorica Blažević i Mira Horvat-Bauer iz NSB Zagreb[5].

 

1983.-1984.

Četvrta skupština održana je 27. svibnja 1983. u Bjelovaru.Gost je bio Josip Stipanov, koji je održao predavanje Metodološki pristup izgradnji bibliotečno-informacijskog sistema općine. Za predsjednika Društva izabran je Josip Blažek iz Koprivnice. U svom mandatu predsjednik se zauzeo za bolji materijalni status Društva i pronalaženje novih izvora financiranja. Društvo je organiziralo seminare za školske knjižničare sa sadržajima: preobrazba i stručno uređenje školskih knjižnica kao bibliotečno-informacijskih centara u organizacijama odgoja i obrazovanja, elementi ostručavanja učeničkog fonda, bibliotečno-informacijski sistem DPZ[6].

 

1985.–1986.

Peta skupština održana je 9. travnja 1985. u Bjelovaru. Glavna tema skupštine bila je Centralizirana obrada bibliotečne građe. Predavanje je održala Dubravka Skender iz NSB-a. Predsjednik Društva postaje Dimitrije Stefanović iz Garnizonske knjižnice Bjelovar.U tom razdoblju intenzivira se rad Društva, sređuju podaci o njegovim članovima i priprema izrada adresara. Članovi Društva sudjeluju u radu triju sekcija i šest komisija pri HBD-u te na brojnim stručnim skupovima. Na skupštini HBD-a u Zadru Tina Gatalica održala je izlaganje Kako do znanstvene informacije. Godine 1985. predstavljen je prvi broj glasila Svezak. Dana 9. siječnja 1986. održana je u Bjelovaru izvanredna skupština Društva radi promjene Statuta i preregistracije Društva u društvenu i stručnu organizaciju bibliotečnih radnika. Iste godine predstavljen je drugi broj glasila Svezak. Tema broja bila je Stručno obrazovanje kadra u bibliotekama ZO Bjelovar. U tom razdoblju održani su seminari: Katalogizacija omeđenih publikacija, Praktični rad na katalogizaciji omeđenih publikacija, Planiranje i programiranje rada školskih bibliotekara, Obrada serijskih publikacija i Uvod u formiranje predmetnog kataloga i predmetne odrednice[7].

 

Drugi dio (1987.-1996.)

 

1987.–1988.

Šesta redovna skupština održana je 17. travnja 1987. u Pakracu. Gosti koji su joj nazočili: Dora Sečić, predsjednica HBD-a, Tatjana Aparac-Gazivoda, predsjednica Komisije za obrazovanje i stručno usavršavanje HBD-a te Mate Šikić. U radnom dijelu Skupštine Dimitrije Stefanović dao je detaljan prikaz rada Društva, a Enerika Bijač održala izlaganje Bibliotekarski kadrovi, stručnost i obrazovanje kao pretpostavka za daljnji razvoj bibliotečne djelatnosti u SR Hrvatskoj-polazišta za raspravu. Novi predsjednik Društva postao je Marinko Iličić iz Bjelovara. Treći broj glasila Svezakposvećen je 10-godišnjem prikazu rada Društva. Na toj jubilarnoj Skupštini dodijeljena su priznanja posebno aktivnim članovima: Eneriki Bijač (Koprivnica), Vladimiru Brabecu (Suhopolje), Štefici Horvat (Bjelovar), Mariji Ivanović (Križevci), Zlati Karakaš (Bjelovar), Ani Popov (Pakrac), Branki Radanović (Koprivnica), Zlati Škrbini (Bjelovar), Ani Utopljenikov (Virovitica) i Zlati Vogrinc (Pakrac).

Društvo je održalo skupštinu i iduće godine, 17. ožujka 1988. u Bjelovaru[8], na kojoj je

Dora Sečić održala predavanje Oblici rada s korisnicima biblioteke.

 

1989.–1990.

Sedma redovna skupština održana je 17. ožujka 1989. u Križevcima. Tatjana Aparac-Gazivoda održala je izlaganje Izgradnja fondova biblioteke, a Zlata Škrbina Neki praktični problemi nabave u narodnoj knjižnici. Za predsjednika je izabran Nikola Žuljiz Križevaca. Iduće godine, 30. ožujka 1990.,  u Grubišnom Polju održana je godišnja skupština[9] na kojoj se predsjednik zahvalio na dužnosti, a do nove skupštine  izabrana je Tina Gatalica iz Bjelovara. Anica Grošinić održala je izlaganje Prostor i oprema u funkciji zaštite bibliotečne građe.

U tom razdoblju su u organizaciji Aktiva školskih knjižnica održana predavanja: Kataložni opis II. dio (Tina Gatalica, Štefanija Polančec), Uloga mikrokompjutora u biblioteci osnovne škole, Školska knjižnica i nastava školske lektire, a u suradnji s matičnom regionalnom službom održano je predavanje T. Gatalice UDK klasifikacija i stručni katalog.

Članovi su iznosili probleme glede niskog knjižničarskog standarda i niskih prosječnih primanja, a dan je i prijedlog da se o tom problemu upute apeli Komitetima za društvene djelatnosti. Društvo je izricalo mišljenje o Etičkom kodeksu HBD-a.

 

1991.–1992.

Osma skupština održana u Čazmi 19. travnja 1991., na kojoj je Tatjana Aparac-Gazivoda održala izlaganje Etički kodeks Hrvatskog bibliotekarskog društva. Skupština je istaknula brojnost problema u kulturi. Voditelji knjižnica iznijeli su prostorne, kadrovske i financijske probleme u svojim knjižnicama. D. Stefanović zalagao se za dodjelu priznanja knjižničarima te obilježavanje važnih jubileja knjižnica. Za novu predsjednicu izabrana je Enerika Bijač iz Koprivnice.

Deveta skupština održana je u Garešnici 30. travnja 1992.[10] u prostorima novouređene knjižnice. Đurđa Mesić održala je izlaganje Oblici poticanja čitanja u knjižnicama, a

Dijana Sabolović-Krajina izvijestila o Međunarodnoj konferenciji u Budimpešti 1991.

Ratni uvjeti pridonosili su vrlo teškom položaju knjižnica pa su na skupštini  voditelji knjižnica podnijeli izvješća o stanju u njima. Čitaonica u Pakracu pogođena je granatom, a njen preostali fond preseljen je u Narodnu knjižnicu “P. Preradović” Bjelovar, u organizaciji NSB-a, Matične službe i Zavoda za zaštitu spomenika. Izrađeno je izvješće o ratnim štetama u knjižnicama naše regije i proslijeđeno HBD-u.

Društvo se uključilo u izravnu pomoć kolegama i knjižnicama. Uputilo je financijsku pomoć knjižničarki koja je izbjegla iz Pakraca u Pulu. Dana 11. studenoga 1992. donijeta je odluka o prikupljanju novčanih priloga za pomoć Narodnoj biblioteci Zenica, u kojemu su sudjelovale knjižnice Bjelovara, Čazme, Garešnice, Koprivnice i Križevaca.

 

1993.–1994.

Deseta skupština održana je u Koprivnici 12. ožujka 1993. Skupština je pružila moralnu potporu štrajku koji je toga dana organizirao Nezavisni sindikat bibliotečnih djelatnika. Aleksandra Horvat održala je predavanje Iskustva sa studijskog boravka u Americi.

Diskutiralo se o preustrojstvu Društva na novom, županijskom principu[11] i o nužnosti donošenja Zakona o lokalnoj upravi.

HBD je tiskao dvojezični letak Pomozite knjižnicama u Hrvatskoj, sa ciljem da  vijest o sudbini naših knjižnica koje su ratom oštećene ode u svijet kao poziv na pomoć. Letak je sadržavao adrese svih knjižničarskih društava na koja se može slati pomoć[12].

Članovi Društva popunjavali su Upitnik za prikupljanje podataka o bibliotekarskim djelatnicima u Republici Hrvatskoj,  čiji su podaci bili namijenjeni izradi publikacije Knjižničari u Hrvatskoj i za izradu adresara članova HBD-a.

Jedanaesta skupština održana je u Đurđevcu 11. ožujka 1994. Za predsjednicu je izabrana Vesna Brozović iz Đurđevca. Tatjana Aparac Gazivoda održala je izlaganjeTeorijske osnove knjižnične znanosti, a Dijana Sabolović-Krajina Uloga narodnih knjižnica i čitateljske navike u Danskoj.

Tijekom 1994. članovi su sudjelovali na stručnim skupovima: Primjena računala u knjižnicama, Proljetna škola školskih knjižničara u Crikvenici te 29. skupština HBD-a u Bizovačkim toplicama. U zajedničkoj organizaciji HBD-a i Društva bibliotekara Rijeke naši su članovi sudjelovali na stručnom izletu u Senj 22. listopada 1994. u povodu 500. obljetnice Senjskog glagoljskog misala.

 

1995.–1996.

Dvanaesta skupština održana je u Daruvaru 10. ožujka 1995. Aleksandar Stipčević održao je predavanje O savršenom cenzoru i pritom je promovirana njegova istoimena knjiga. Dijana Sabolović-Krajina izvijestila je o stručnom skupu Europskog ogranka Međunarodne čitateljske udruge u Mallagi.

Društvo je te godine sudjelovalo u stručnoj raspravi Nacrta zakona o knjižničarskoj djelatnosti i knjižnicama od 7. studenoga 1995. i dalo svoje mišljenje.

Članovi su sudjelovali na skupovima: okrugli stol Mreža narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj – osnovna polazišta i kriteriji, Proljetna škola školskih knjižničara, Korak po korak do oporavka, Međunarodni kviz čitanja za djecu itd.

Društvo je organiziralo stručni izlet u Budimpeštu 15. i 16. rujna 1995., u posjet Nacionalnoj knjižnici Mađarske.

Na sastanku Glavnog odbora 7. ožujka 1996. u Bjelovaru odlučeno je da se naziv Društva preimenuje u Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja, a nakon prihvaćanja novoga Statuta na Skupštini u Križevcima 10. svibnja 1996.,  Društvo je upisano u Registar društvenih organizacija Republike Hrvatske 4. studenoga 1996.

Trinaesta skupština održana je u Križevcima 10. svibnja 1996. Usvojen je novi Statut Društva, a predsjednicom postaje Marjana Janeš-Žulj iz Križevaca. Dora Sečić održala je izlaganje Informacijska služba u knjižnici, Dijana Sabolović-Krajina podnijela je izvješće o osnivanju Hrvatskog čitateljskog društva (11. listopada 1995.), a Marinko Illičić izvješće o seminaru za ravnatelje u organizaciji Otvorenog društva u Zagrebu Promjene u upravljanju – upravljanje promjenama. Ljiljana Ernečić izvijestila je o Proljetnoj školi školskih knjižničara u Crikvenici 1995. godine.

Na sastanku Glavnog odbora 5. lipnja 1996. predsjednica Marjana Janeš-Žulj predlaže izdavanje promotivnih publikacija – vodiča kroz knjižnice, s osnovnim informacijama o knjižnicama i knjižničarstvu na području djelovanja Društva.

Društvo je popunjavalo Upitnik o organizaciji i radu bibliobusne službe, koji je imao za cilj uočavanje najvažnijih problema u radu službe. Upitnik je oblikovala Komisija za narodne knjižnice pri HBD-u, a njegovi rezultati proslijeđeni su u Ministarstvo kulture RH.

Društvo je organiziralo otvorenje Mjeseca hrvatske knjige u Koprivnici, a 16. listopada 1996. stručni skup u Đurđevcu na temu Knjižnice 21. stoljeća.

Za posebne zasluge u kulturi Republike Hrvatske Ilija Pejić nagrađen je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

 

Treći dio (1997.-2007.)

1997.–1998.

Prigodom otvaranja Studijskog odjela Narodne knjižnice “Petar Preradović” Bjelovar 1997. godine autorica uvodnog teksta Dora Sečić i glavna urednica Marjana Janeš-Žulj predstavile su Vodič kroz knjižnice Bjelovarsko-bilogorske županije[13]prvi u nizu vodiča kroz knjižnice našeg područja.

Četrnaesta skupština održana je 12. svibnja 1997. u Bjelovaru. Održano je predavanje Jadranke Lasić-Lazić  Knjižničarska struka na putu u novo vrijeme i promocija knjige Znanje o znanju. Dubravka Kunštek predstavila je Vodič kroz knjižnice Koprivničko-križevačke županije, a Ilija Pejić Vodič kroz knjižnice Bjelovarsko-bilogorske županije. Jasna Relja govorila je o radu Hrvatskog čitateljskog društva, Sanja Jozić podnijela je izvješće sa stručnih skupova Knjižnice 21. stoljeća iInformatizacija knjižnica, a Snježana Berak govorila je o UNICEF-ovu programuDruženjem do zajedništva i kulture mira.

Članovi su sudjelovali na međunarodnom savjetovanju o narodnim knjižnicama u Lovranu 1997., na seminaru o arhivima, knjižnicama i muzejima u Rovinju itd.

Za posebne zasluge u kulturi Republike Hrvatske Marinko Iličić nagrađen je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Petnaesta izvanredna skupština održana je u Bjelovaru 12. siječnja 1998. radi donošenja novog Statuta Društva, koje je kao udruga upisano u Registar udruga pri Ministarstvu uprave 26. kolovoza 1998.

Šesnaesta skupština održana je 7. svibnja 1998. u Virovitici, na kojoj predsjednicom postaje Zorka Renić iz Bjelovara. Dubravka Miljković i Majda Rijavec održale su predavanje i radionicu Kako povećati svoje samopouzdanje.

Tatjana Aparac i Ilija Pejić predstavili su Vodič kroz knjižnice Virovitičko-podravskežupanije, a Dijana Sabolović-Krajina podnijela je izvješće o radu Hrvatskog čitateljskog društva. Marjana Janeš-Žulj daje prijedlog da se ponovo pokrene glasilo Društva Svezak.

Članovi se te godine sudjelovali na Međunarodnom savjetovanju Mladi i čitanje umultimedijskom okruženju u Koprivnici, na 31. skupštini HKD-a u Zadru, kao i na skupovima u inozemstvu: u Bruxellesu (seminar o čitanju), Ateni (konferencija o čitanju), Budimpešti (konferencija o ulozi knjižničarskih društava u 21. stoljeću), Amsterdamu (konferencija IFLA-e).

Društvo je organiziralo stručni izlet u Sloveniju i Austriju 5. i 6. rujna 1998. s posjetom knjižnicama u Mariboru i Grazu.

Prilikom otvaranja Mjeseca hrvatske knjige 1998. u Križevcima predstavljena je knjiga Marjane Janeš-Žulj Gradska knjižnica “Franjo Marković” 1838.- 1998.

Za posebne zasluge u kulturi Republike Hrvatske Dijana Sabolović-Krajina nagrađena je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

 

1999.–2000.

Sedamnaesta skupština održana je u Grubišnom Polju 7. svibnja 1999. Aleksandra Horvat održala je izlaganje Smjernice Vijeća Europe za knjižnice, Dijana Sabolović-Krajina izvijestila je o konferenciji Informacijsko društvo 21. stoljeća: uloga knjižničnih udruga, održanoj u Budimpešti 1998. Marjana Janeš-Žulj i Ilija Pejić predstavili su prvi broj obnovljenog glasila Svezak[14].

Jadranka Slobođanac boravila je od ožujka do lipnja 1999. u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu kao stipendistica Otvorenog društva, a 1. listopada 1999. u Koprivnici održala je prezentaciju o svom boravku. Društvo je tijekom godine u Koprivnici organiziralo stručni skup Putujuće knjižnice u suradnji s HKD-om.

Za posebne zasluge u kulturi Republike Hrvatske Ljiljana Ernečić nagrađena je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Društvo je tijekom 2000.g. izricalo Mišljenje o Zakonu o knjižnicama i Pravilniku i priručniku za izradu predmetnog kataloga, a uputilo je i pismo podrške Akciji za novi bibliobus Knjižnice i čitaonice “Fran Galović” Koprivnica. Također se zalagalo i podržalo akciju Internet u knjižnice koju je provodila Komisija za automatizaciju HKD-a. Većina knjižnica u sastavu Društva preuzela je Metel.win kao svoj programski paket za knjižnično poslovanje, a brojne probleme i pravce daljnjega razvoja Društvo je pokušalo riješiti iniciranjem sastanka korisnika i predstavnika tvrtke POINT u siječnju 2000.

Društvo je organiziralo izlaganje Vesne Turčin Elektronički mediji u narodnim i školskim knjižnicama u Križevcima 15. ožujka 2000.

Na osamnaestoj godišnjoj skupštini u Koprivnici  26. svibnja 2000. Zorka Renić održala je izlaganje Management i marketing u knjižnicama. Dragutin Katalenac i Marinko Iličić predstavili su knjigu Ilije Pejića Narodne knjižnice na kraju 20. stoljeća. Promoviran je drugi broj glasila Svezak[15]. Svi članovi Društva dobili su prvi put članske iskaznice. Izrađen je anketni upitnik Stalno stručno obrazovanje – važnije nego ikad o stanju i potrebama stalnog stručnog obrazovanja koji su članovi popunjavali na skupštini. Predsjednik Društva postaje Dražen Herman iz Koprivnice.

Oblikovana je mrežna stranicu Društva u okviru stranice Knjižnice i čitaonice “Fran Galović” s osnovnim informacijama o Društvu.

Jadranka Slobođanac, Ljiljana Ernečić, Zorka Renić i Tatjana Cifrak Kostelac sudjelovale su na 32. skupštini HKD-a u Lovranu 2000. sa izlaganjem na posteruStalno stručno obrazovanje – važnije nego ikadanaliza stanja u Društvu knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja. Na istoj skupštini, a na prijedlog Društva, naše članice Jadranka Slobođanac i Ljiljana Ernečić primile su nagradu “Eva Verona”.

 

2001.–2002.

Devetnaesta godišnja skupština održana je u Đurđevcu 1. lipnja 2001. Gošća Anica Janeković održala je predavanje i radionicu Svaki dan naučiti nešto novo: permanentno obrazovanje knjižničara u Hrvatskoj. Dijana Sabolović-Krajina izvijestila je o konferenciji IFLA-e u Jeruzalemu 2000. godine. Marjana Janeš-Žulj predstavila je treći broj glasila Svezak[16] te knjigu Sidonija Rubido Erdoedy: prva hrvatskaprimadona u izdanju Gradske knjižnice “Franjo Marković” iz Križevaca. Enerika Bijač predstavila je svoju zbirku poezije Samo je beskraj kraj.

Društvo je tijekom 2001. godine organiziralo dva izlaganja u Koprivnici i Bjelovaru, i to Dijane Sabolović-Krajine Njemačke narodne knjižnice – izazovi suvremenoga društvai Vesne Turčin Knjižnice New Mexico Tech, Universitiy of Alaska Fairbanks.

Tijekom godine razmatrala se ideja o zasebnom prostoru Društva na internetu. Sakupljene su ponude za izradu mrežnih stranica i Glavni odbor prihvatio je ponudu g. Marijana Gala iz Koprivnice.

Dvadeseta skupština održana je u Garešnici 24. svibnja 2002. Dijana Sabolović-Krajina održala je izlaganje Marketing u knjižnicama, a Ljerka Medved Sat sinteze u školskoj knjižnici. Predstavljen je CD-ROM Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja 1977.- 2002. autorica Zorke Renić i Tatjane Cifrak Kostelac posvećen 25. obljetnici Društva. Marjana Janeš-Žulj predstavila je četvrti brojSveska[17]. Društvo je dobilo svoj prostor na internetu i mrežnu stranicu predstavio je Marijan Gal, a Svezak je prvi put izdan u tiskanom i elektroničkom obliku.

Godine 2002. obnovljena je dodjela Priznanja Društva knjižničara Bilogore, Podravine iKalničkog prigorja za izniman doprinos u radu Društva, koje je primila Zorka Renić iz Narodne knjižnice “Petar Preradović” Bjelovar.

Društvo se, kao domaćin, suorganizator i djelomično kao financijer, aktivno uključilo u organizaciju 33. skupštine HKD-a Upravljanje promjenama u hrvatskim knjižnicama, koja je održana u Daruvaru 25.-27. rujna 2002. Na ovoj skupštini upućen je Apel za daruvarsku knjižnicu, s namjerom da lokalne i državne vlasti omoguće proširenje i obnovu Pučke knjižnice i čitaonice Daruvar kako bi korisnici mogli u njoj ostvarivati svoja prava i potrebe[18].

Članovi našega Društva su također i održali izlaganja, i to: Ilija Pejić Mreža knjižnica u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i Dijana Sabolović-Krajina Upravljačke tehnike i postupci – koliko ih koristimo? Zorka Renić izložila je poster s temom Motivacija kakvu sanjamo, a Ljiljana Vugrinec i Danijela Petrić poster Knjižnice za korisnike: uvažavanje mišljenja korisnika – preduvjet bolje komunikacije.

 

2003.–2004.

Dvadeset prva skupština održana je u Bjelovaru 16. svibnja 2003. Dijana Sabolović-Krajina održala je izlaganje Upravljanje ljudskim potencijalima: primjer Gradske knjižnice Helsinki. Tina Gatalica govorila je o izmjenama i korekcijama u UDK tablicama. Tatjana Cifrak Kostelac, Sanja Jozić i Zorka Renić održale su prezentacijuLokalna uprava i njena percepcija knjižničara. Marjana Janeš-Žulj predstavila je peti broj glasila Svezak[19]. Priznanje Društva za 2003. primila je Anica Šabarić iz Gradske knjižnice Đurđevac.

Društvo je 2. svibnja 2003. organiziralo izlet u Cerknicu (Slovenija) i pritom posjetilo Gradsku knjižnicu Jožeta Udoviča i park prirode Rakov Škocjan[20].

Dvadeset druga godišnja skupština Društva održana je 28. svibnja 2004. u Čazmi, pri čemu je svečano otvorena automatizirana knjižnica i čitaonica. Predsjednik postajeIlija Pejić iz Bjelovara. Tina Gatalica održala je izlaganje Nabava i obrada neknjižne građe u narodnim knjižnicama, Ivančica Gagro govorila je o iskustvima u radu s neknjižnom građom Gradske knjižnice “Franjo Marković” u Križevcima, a Vjeruška Štivić izložila analizu posudbe neknjižne građe na Dječjem odjelu Narodne knjižnice “Petar Preradović” u Bjelovaru. Marjana Janeš-Žulj održala je izlaganje Digitalizacija zavičajne zbirke s osvrtom na digitalizaciju hemeroteke, a Ljiljana Vugrinec predstavila 6. broj Sveska[21]Priznanje Društva za 2004. primila je Goranka Pavelić iz OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Virovitica.

Društvo je 30. travnja 2004. organiziralo stručni izlet u park prirode Kopački rit te posjet Osijeku i Pečuhu.

Društvo se uključilo u projekt Informacije o Europskoj uniji u narodnim knjižnicama,koji je pokrenuo HKD uz podršku Zaklade za razvoj civilnog društva. Regionalna društva uključila su se u taj trogodišnji projekt kao partneri HKD-a[22].

2005.–2006.

Dvadeset treća godišnja skupština održana je 20. svibnja 2005. u Pučkoj knjižnici Pitomača i u cijelosti je bila posvećena digitalizaciji. Tinka Katić održala je izlaganjeDigitalizacija knjižnične građe. Uslijedile su dvije promocije CD-ROM-a: Marjana Janeš-Žulj predstavila je digitalizirani oblik rukopisne knjige iz 1433., a Zorka Renić i Tatjana Cifrak Kostelac predstavile su bazu pod nazivom Preradović na internetu.Kristian Ujlaki prenio je svoja iskustva s boravka u Finskoj, a Suzana Knežević, Danijela Petrić i Mario Zovko govorili su o knjižnicama u Nizozemskoj. Ljiljana Vugrinec predstavila je sedmi broj Sveska[23]Priznanje Društva za 2005. primili su: Matija Sekulić iz Hrvatske knjižnice i čitaonice “Đuro Sudeta” Garešnica, Ivan Zelenbrz iz Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica i Vladimir Brabec iz Osnovne škole Suhopolje.

Društvo je 23. rujna 2005. organiziralo izlet u Međimurje i pritom su članovi razgledali Knjižnicu i čitaonicu, Muzej Međimurja te Franjevački samostan i župnu crkvu sv. Nikole u Čakovcu.

Dvadeset četvrta skupština održana je u Križevcima 19. svibnja 2006. Žaneta Baršić-Schneider govorila je o projektu Informacije o Europskoj uniji u narodnim knjižnicama. Vladimir Strugar održao je izlaganje Cjeloživotno učenje: koncept – izazovi suvremenog doba, Dijana Sabolović-Krajina Knjižnice – poticatelji čitanja u višejezičnim i višenacionalnim sredinama, a Anica Šabarić Komunikacijskim vještinama i javnim zagovaranjem do donacija. Ljiljana Vugrinec predstavila je osmi broj Sveska[24]. Ilija Pejić izabran je za predsjednika i u idućem mandatu.

Priznanje Društva za 2006.[25] primili su: Josip Blažek iz Knjižnice i čitaonice “Fran Galović” Koprivnica, Marjana Janeš-Žulj iz Gradske knjižnice “Franjo Marković” Križevci i Luca Matić iz OŠ “Antun Nemčić Gostovinski” Koprivnica. Počasnim članom postaje Vladimir Strugar.

Sudjelujući u projektu Informacije o EU u narodnim knjižnicama, Društvo je organiziralo radionice u Koprivnici 22. veljače i Bjelovaru 8. ožujka 2006. na kojima su knjižničari educirani kako pomoći svojim korisnicima pri pronalaženju informacija o Europskoj uniji. Izrađen je straničnik Društva koji promovira taj projekt, a tisak je potpomogla Zaklada za razvoj civilnog društva. Uslijedila je dorada mrežnih stranica Društva u skladu s novim tendencijama i dodavanje poveznica na druge stranice i knjižnice na kojima korisnici mogu pronaći gotovo sve o EU. Društvo je organiziralo posjet nizozemskim knjižnicama 22. – 25. svibnja 2006. koje su posjetili članovi i koordinatori projekta Ljiljana Vugrinec i Ilija Pejić. Prezentacije s toga putovanja održane su na skupovima u Velikom Grđevcu, Slatini, Bjelovaru i Čakovcu.

Na 35. skupštini HKD-a na Plitvičkim jezerima 29. rujna 2006. Dijana Sabolović-Krajina, na prijedlog Društva, odlikovana je “Kukuljevićevom poveljom”[26].

 

2007.

Na dvadeset petoj skupštini u Virovitici 11. svibnja 2007. ponajviše se govorilo o školskim knjižnicama. Biserka Šušnjić održala je izlaganje HNOS u školskom knjižničarstvu: mogućnost za suradnju s drugim knjižnicama, Ivana Vladilo Knjižničar knjižničaru ili da solo-knjižničar ne bude sam, a Ljiljana Vugrinec predstavila deveti broj Sveska[27]. Priznanje Društva za 2007. primile su: Margot Moćan iz Pučke knjižnice i čitaonice Daruvar, Ljuba Lazarac iz Gradske knjižnice “Mato Lovrak”, Grubišno Polje, Vesna Brozović iz Gradske knjižnice Đurđevac i Ljiljana Vugrinec iz Knjižnice i čitaonice “Fran Galović” Koprivnica.

Dana 18. siječnja 2007. osnovano je Povjerenstvo za razvoj Metel.win-a koje će brinuti o ujednačenom razvoju programa u svim knjižnicama i time knjižničarima olakšati rad.

U okviru projekta “Informacije o EU u narodnim knjižnicama” održana je radionica u Virovitici 13. lipnja 2007.

U povodu tridesete obljetnice rada Društva organiziran je u Daruvaru tijekom studenoga 2007. stručni skup Iz povijesti naših knjižnica, koji je posvećen pregledu povijesnog razvoja Društva i knjižnica naših triju županija.

 

2008.

Objavljen je 10. broj Sveska sa središnjom temom „Zanimanje knjižničar“, a Društvo broji 139 članova.

Održana je 16. skupština Društva 16. svibnja 2008. u Pučkoj knjižnici i čitaonici u Daruvaru. U stručnom dijelu Aleksandra Horvat je održala predavanje o knjižničarskim vrijednostima, a Dijana Sabolović-Krajina je govorila o 73. svjetskom kongresu u Južnoafričkoj Republici. Na skupštini je predstavljeno 8 postera.

Izabrana je nova predsjednica Društva Anica Šabarić. Dotadašnji predsjednik Ilija Pejić uručuje Godišnje priznanje Društva Tatjani Kreštan, Mirjani Milinović, Tini Gatalici i Vinki Jelić Balti.

Na 36. skupštini Hrvatskoga knjižničarskog društva, održanom u Puli od 1. do 4. listopada 2008. sudjelovali su Ilija Pejić, Anica Šabarić, Alica Bačeković, Ljiljana Budja, Lovro Janeš i Zorka Renić.

Na skupštini HKD-a Iliji Pejiću je uručena Kukuljevićeva povelja.

Izložba „Trideset godina Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja“ izradile su Sanja Jozić, Tatjana Kreštan i Zorka Renić, a izložena je u Virovitici, Čazmi, Korivnici, Đurđevcu.

 

2009.

Središnja tema dvadeset i sedme skupštine Društva, održane u Koprivnici 15. svibnja 2009, bila je „Obrazovanje knjižničara“, što je ujedno bila i tema 11. broja Sveska kojeg je predstavila nova urednica Zorka Renić. Priznanje Društva za 2009. godinu  uručeno je Danijeli Petrić, Ivančici Gagro, Faniki Stehni, Nadi Poturiček i Iliji Pejiću.

U lipnju je predstavljen zbornik radova sa stručnog skupa „Iz povijesti naših knjižnica“ kao završna aktivnost obilježavanja trideset godina postojanja Društva.

Društvo je bilo suorganizator stručnog skupa „Školska knjižnica u procijepu između zakona, pravilnika i stvarnosti“, održanog u Gimnaziji  Bjelovar 26. listopada 2009.

Na inicijativu Društva pokrenuta je obrada periodike, a posao je podijeljen između knjižnica u Čazmi, Đurđevcu, Koprivnici, Bjelovaru, Virovitici, Daruvaru i Križevcima.

Dogovorena je izrada vodiča kroz knjižnice (narodne, gradske, školske i specijalne) Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko –podravske i Koprivničko-križevačke županije.

U organizaciji Društva u Đurđevcu je održano stručno predavanje pod nazivom „Zavičajna zbirka – baza podataka o zavičaju“.

Mirjana Milinović primila je nagradu Višnje Šeta, a Nada Poturiček godišnju nagradu Ivan Filipović za rad i dostignuća u srednjem školstvu i knjižničarstvu.

 

2010.

Dvadeset i osma skupština Društva održana je 7. svibnja 2010. u Gradskoj knjižnici „Mato Lovrak“ u Grubišnom Polju s temom Informacijska pismenost. U stručnom dijelu skupštine o informacijskoj pismenosti govorila je dr. sc. Sonja Špiranec, docentica na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Mr. sc. Zorka Renić, viša knjižničarka, predstavila je 12. broj Sveska, a Ivanka Ferenčić Martinčić predstavila je digitalnu verziju Vodiča kroz knjižnice. Na skupštini su dodijeljene i nagrade (zahvalnice) najuspješnijim knjižničarima, koje su primile Alica Bačeković Pavelić i Ljerka Medved.

Na 23. proljetnoj školi školskih knjižničara (9. – 11. 5. 2011., Osijek) Mirjana Milinović održala je radionicu „7 ključeva za čitanje s razumijevanjem“, a Ljerka Medved radionicu pod nazivom „Čitanje kao dio knjižnično-informacijskog obrazovanja – radost otkrivanja 7 ključeva za čitanje s razumijevanjem“. Zorka Renić sudjelovala je radu okruglog stola pod nazivom Javno zagovaranje za školske knjižnice, a Ilija Pejić izlagao je poster „Biti čitatelj – susreti najčitatelja narodnih knjižnica Bjelovarsko-bilogorske županije.

Na LIDA-i (Libraries in digital Age), održanoj u Zadru od 24. do 28. 5. 2010, Petar Likačić, knjižničar iz Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ izložio je poster na temu „Kako premostiti jaz između digitalnih urođenika i digitalnih pridošlica“.

Na skupu u organizaciji IFLA-e (The International Federation of Library Associations and Institutions), održanom u Švedskoj od 10. do 15. 8. 2010, Dijana Sabolović Krajina izložila je poster o knjižničnom programu zdravstvenih konzultacija, a Kristian Ujlaki o projektu suradnje koprivničke Knjižnice s Udrugom slijepih Koprivničko-križevačke županije u senzibilizaciji vrtićke djece za potrebe slijepih i slabovidnih vršnjaka.

U suorganizaciji Društva održan je skup „Statistika za narodne knjižnice“ u Narodnoj knjižnici „Petar Preradović“ Bjelovar.

Mirjana Milinović dobila je nagradu „Višnja Šeta“, a Ilija Pejić je postao knjižničarski savjetnik.

Od ove je godine moguće pratiti informacije i novosti vezane za Društvo i knjižničarstvo općenito i na stranici Društva na Facebooku.

 

2011.

U Svetom Martinu na Muri održano je 8. savjetovanje za narodne knjižnice od 18. do 21. 5. 2011. Petar Lukačić održao je predavanje pod nazivom „Osobni knjižničar – osnovna informacijsko – informatička poduka za korisnike Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica“, Dijana Sabolović Krajina održala je predavanje „Od zbirke za slijepe i slabovidne do kutka za čitanje na drugačiji način“. Ilija Pejić imao je izlaganje „Izdanja HAZU-a u fondovima i zbirkama narodnih knjižnica Bjelovarko-bilogorske županije.

Na stručnom skupu „Dječji odjel kroz suradnju s javnošću“ održanom u Šibeniku 27. i 28. siječnja 2011. knjižničarka Narodne knjižnice „Petar Preradović“, Irena Hlupić Rašo održala je predavanje pod temom „Knjižnica u gostima ili ususret korisničkoj javnosti“.

Održana je 29. skupština Društva 10. lipnja 2011. u Đurđevcu. Predavanje o upravljanju marketinškim događajima u knjižnici održali su Jurica Pavičić (Ekonomski fakultet Zagreb), Nikša Alfirević (Ekonomski fakultet Split) i Valentin Besednik (Megafon d.o.o.), a nakon njih je Alemka Belan Simić upozorila na kampanju HKD-a „Imam pravo znati, imam pravo na knjižnicu“.

 

Zaključak

Društvo djeluje već trideset godina s ciljem okupljanja knjižničnih djelatnika iz svih vrsta knjižnica i poticanja njihova stručnog i znanstvenog rada. Od samog početka aktualiziraju se problemi osnivanja knjižnično-informacijskog sustava, centralizirane obrade knjižnične građe, problemi bibliobusne službe, permanentnog obrazovanja i drugo. Društvo se zalaže za bolji društveni status knjižnica i knjižničnih djelatnika, suradnju među knjižnicama i drugim knjižničarskim društvima, prikupljanje zavičajne građe i unapređivanje knjižničarske struke uopće. Tijekom svoga rada Društvo je aktivno sudjelovalo u svim važnim pitanjima knjižničarske struke: u donošenju zakonske i podzakonske regulative, standardizacije, informatizacije i izdavaštva.

 


[1] Klemenčić, M. Promjene upravno-teritorijalnog ustroja Hrvatske 1918.-1992. // Hrvatske županije kroz stoljeća / urednik Ivo Goldstein. Zagreb : Školska knjiga, 1996. Str.130.

[2] Prema: Stefanović, D. O radu Društva bibliotekara Zajednice općina Bjelovar. // VBH. 23, 1-4(1977-1978), str.121.

[3] U početku Društvo održava skupštine svake druge godine.

[4] Društvo bibliotekara Zajednice općina Bjelovar. // VBH. 24, 1-4(1979-1980), str.248.

[5] Izvještaj Društva bibliotekara Zajednice općina Bjelovar. // VBH. 27, 1-4(1983-1984), str.76.

[6] Društvo bibliotekara ZO Bjelovar. // VBH. 28, 1-4(1985), str.171.

[7] Izvještaj rada regionalnih društava. // VBH. 30, 1-4(1987), str.181.

[8] Skupština u dokumentima nije numerirana.

[9] Skupština u dokumentima nije numerirana.

[10] Od 1992. skupština se održava svake godine, a tako i numerira.

[11] Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92)

[12] Tiskarskom pogreškom naše se Društvo nije našlo na tom popisu te je HBD stoga Društvu uputio pismenu ispriku. Arhiv Društva

[13] Ocjene i prikazi : vodiči-vodiči-vodiči. // VBH. 40, 3-4(1997), str.153-157.

[14] Svezak. 1, 1(1999)

[15]  Svezak. 2, 2(2000)

[16] Svezak. 3, 3(2001)

[17]  Svezak. 4, 4(2002)

[18] Apel za daruvarsku knjižnicu. // dogadjanja.  21(2002), str. 14.

[19] Svezak. 5, 5(2003)

[20] Janeš-Žulj, M. Izlet u Sloveniju. // Svezak. 6, 6(2004), str. 5-6.

[21] Svezak. 6, 6(2004)

[22] Vugrinec, Lj. Projekt “Informacije o Europskoj uniji u narodnim knjižnicama”. // Svezak. 7, 7(2005), str. 56.

[23] Svezak. 7, 7(2005)

[24] Svezak. 8, 8(2006)

[25] Najknjižničari za 2006. godinu. // Svezak. 9, 9(2007), str. 77-78.

[26] Dijana Sabolović-Krajina nagrađena “Kukuljevićevom poveljom”. // Svezak. 9, 9(2007), str. 76.

[27] Svezak. 9, 9(2007)

podijeli ...Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+Pin on PinterestShare on LinkedInEmail this to someonePrint this page