Grupa knjižničara iz Hrvatske – predstavljajući Hrvatsko njižničarsko društvo – boravilo je polovinom svibnja u četverodnevnom studij-skom posjetu Nizozemskoj. U knjižničnoj ekipi bili su: Tomislav Silić iz Zagreba, Željan Čeč iz Varaždina, Ilija Pejić iz Bjelovara i Ljiljana Vugrinec iz Koprivnice. Studijski boravak u Nizozemskoj organiziran je u okviru projekta «Informacije o Europskoj uniji u narodnim knjižni-cama», kojeg provodi Hrvatsko knjižničarsko društvo, uz potporu Nacionalne zaklada za razvoj civilnog društva.
Cilj posjeta bio je pobliže upoznavanje nizozemskog knjižničnog sustava, koji je u stručnim krugovima poznat kao jedan od najbolje organiziranih i najučinkovitijih u Europi.
Tijekom boravka u Nizozemskoj, hrvatski knjižničari razgledali su ogledne gradske knjižnice u nekoliko gradova – u Den Haagu, Utrechtu, Zoetermeeru, Nijmegenu i Amsterdamu, uključujući i dvije područne knjižnice – Segbroek u Den Haagu i Overvecht u Utrechtu, te dvije specijalne knjižnične ustanove: u Leidschendamu te Arnhemu.
Glavno obilježje većine viđenih knjižnica veliki su i lijepi prostori kojima one raspolažu (za razliku od knjižnica u Hrvatskoj, gdje je nedostatan prostor često jedan od najvećih problema s kojim se knjižničari susreću!)
Za nizozemske knjižnice karakteristično je to što se velika pažnja pridaje unutrašnjem uređenju, koje se u pravilu povjerava specijaliziranim arhitektima. Rezultat takvog pristupa su vrlo lijepe, suvremene knjižnice, uređene s velikom pažnjom, na način da budu estetski ugodne i funkcionalne, a prije svega ugodne za boravak korisnika. Novouređene knjižnice obiluju živim bojama, u svakom kutku može se udobno sjesti, pa i popiti kava u internet-caffeima koji su sastavni dio gotovo svake knjižnice.
U mnogim knjižnicama u Nizozemskoj upravo je u tijeku uvođenje tzv. self-servicea, ili samoposluge: naime, korisnici pomoću specijalnog računala sami zadužuju knjižničnu građu koju žele posuditi, odnosno, sami je razdužuju prilikom vraćanja. Svrha samoposlužnog sistema – ubrzati i olakšati poslove kod posudbe i vraćanja građe – uglavnom se ostvaruje, ali ovaj princip ima i svoju tamniju stranu: pomalo se gubi nekadašnji kontakt s knjižničnim osobljem, koje u knjižnici ipak nije samo posrednik pri dolaženju do traženog naslova, već često i osoba s kojom korisnici rado porazgovaraju, ne samo o pročitanoj knjizi, već i o drugim životnim temama. Zbog toga, prema riječima samih nizozemskih knjižničara, ima slučajeva da neki korisnici – osobito oni starije životne dobi – sve rijeđe dolaze u knjižnicu, a kao glavni razlog tome navode upravo sve veću «automatizaciju» knjižnice, u kojoj se više ne osjećaju ugodno kao ranije.
Osim knjižnica, knjižničari iz Hrvatske posjetili su i dvije posebno zanimljive profesionalne ustanove koje se bave nekom vrstom «knjižnične logistike»: NBD Biblion u Leidschendamu (nedaleko Den Haaga) te BiblioService Gelderland u gradu Arnhemu. Upravo u ove dvije ustanove najbolje se mogla vidjeti centralizacija i racionalizacija knjižničnog poslovanja u Nizozemskoj: dok NBD Biblion obavlja poslove nabave i obrade knjižnične građe za sve knjižnice u Nizozemskoj, po jedan središnji Biblioservis u svakoj pokrajini – poput Biblioservicea Gelderland u istoimenoj pokrajini – brine se za širenje knjižnične mreže, edukaciju knjižničara, uvođenje novih tehnologija i sl., a priprema i sve vrste bibliotečnih pomagala (poput bibliografija, tiskanih i on-line kataloga i baza podataka, kompilacija zvučnih zapisa i sl.), itd. Također, međusobno surađujući na nacionalnom nivou, pojedini Biblioservisi u svojim pokrajinama organiziraju i provode razne edukativne i druge programe u narodnim i školskim knjižnicama, namijenjene npr. poticanju razvoja vještine i navike čitanja, i slično. Iako organizacija ovakvih centraliziranih «logističkih» ustanova u početku zahtijeva dosta truda i umješnosti, kao i dosta vremena, u konačnici daje odlične rezultate, jer se stručno kompetentnim rješavanjem temeljnih knjižničnih poslova na jednom mjestu uz istovremenu uštedu vremena, energije i novca može postići veća kvaliteta i učinkovitost usluga koje knjižničari pružaju krajnjim korisnicima.
Ljiljana Vugrinec
Iz foto arhive:
