Izvješća sekcija, komisija i radnih grupa naših članova pri HKD-u

IZVJEŠĆE O RADU KOMISIJE ZA IZGRADNJU I OPREMANJE KNJIŽNICA  u preiodu 2017/2018.

U proteklom periodu Komisija je održavala redovite kontakt sastanke putem e-mailova ili telefonom. Predsjednica komisije gđa Frida Biščan je   aktivno sudjelovala u radu svih stručnih tijela, na skupovima, savjetovanjima i radionicama koji se bave problematikom izgradnje i opremanja knjižnica.

 

Članovi komisije su bili aktivni u praćenju noviteta u području izgradnje i opremanja knjižnica u Hrvatskoj i u svijetu i predstavljanju reprezentativnih prostora hrvatskih knjižnica domaćoj i stranoj javnosti, objavljivanju prikaza, iskustava te znanstvenih i stručnih članaka u stručnim glasilima. Svako je u svojoj sredini doprinosio  programima Energetske učinkovitosti i Zelene knjižnice.  Komisija je radila na  jačanju suradnje s komisijama u sklopu Sekcije za upravljanje i tehnologiju te ostvarivanju suradnje s novoosnovanom Radnom grupom za Zelene knjižnice u cilju poticanja energetske učinkovitosti u knjižnicama.

Važno je spomenuti suradnju s drugim komisijama, radnim grupama i sekcijama koje djeluju u Hrvatskom knjižničarskom društvu na razvoju ukupnog knjižničnog sustava Republike Hrvatske.

Marjana Janeš-Žulj

Radna skupina za zelene knjižnice

Misija: Podizanje svijesti o održivom društvu i nužnosti zaštite okoliša kroz knjižnice i knjižničarska društva

Vizija:  Radna grupa kao pokretač zelenih ideja u knjižničarstvu.

Osnovni ciljevi: Stvoriti mrežu knjižnica zainteresiranih za sudjelovanje u već pokrenutom uzorku rada projekta Zelena knjižnica. Stvaranjem mreže knjižnica povezuje se ekologija s knjižničarstvom i obrazuje se javnost podizanjem svijesti o održivom razvoju i potrebi za zaštitom okoliša kroz knjižnice i knjižničarska društva. Osim toga Grupa će se baviti i problematikom energetske efikasnosti u knjižničnim zgradama.

U prethodnom razdoblju održane su dvije Nacionalne akcije pod nazivom „Pokrenimo zelene knjižnice“ koje su svaka trajale po godinu dana. Knjižnice koje su se uključile dobile su pristup filmovima s trećeg E?! – Okolišnog film festivala, čije je prikazivanje omogućila Zelena akcija.

Filmovi su motivacija i inspiracija knjižničarima da po uzoru na postojeći projekt Zelena knjižnica planiraju samostalne aktivnosti u svojim knjižnicama. Knjižnice su se osim s ponuđenim filmovima mogle u akciju uključiti i s drugim zelenim aktivnostima. Akciji se odazvalo 90 knjižnica.

U Primoštenu 12.10.2016. na 41. Skupštini Hrvatskog knjižničarskog društva održan je sastanak članova Radne grupe za zelene knjižnice

Ivan Kraljević održao predavanje Zelene knjižnice u Hrvatskoj 8. studenoga 2016. godine na Okruglom stolu na temu Zelene knjižnice u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Program okrugloga stola moderirao je Mladen Iličković, autor i urednik emisije Eko zona, a osim Kraljevića sudjelovali su: glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Tatijana Petrić, viši samostalni suradnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Anamarija Brstilo te rukovoditeljica Odjela za dokumente zaštite okoliša Hrvatske agencije za okoliš i prirodu Mira Zovko.    Ovim povodom izašla je i reportaža o okruglom stolu i kratki intervju s Ivanom Kraljevićem prikazani u Eko zoni 16.11. u 11,15 na HTV1 (reprizirani 19.11. u 9,05 na HTV4).

Božica Dragaš održala predavanje Zelene knjižnice za zelenu pismenost 30.11.2016. na 128. kolokviju Centra za znanstvene informacije Ruđera Boškovića u Zagrebu. U prvom dijelu izlaganja dala je kronološki pregled te uvid u sadržajni raspon dosadašnjih zelenih programa i aktivnosti hrvatskih knjižnica. U drugom dijelu izlaganja predstavljen je recentan primjer dobre prakse: program “Zelena knjižnica” koji se od početka 2016. godine provodi u Knjižnici Savica kao pilot-projekt na osnovi kojega je razvijen istoimeni projekt na razini čitave mreže Knjižnica grada Zagreba. Program je osmišljen u suradnji s korisnicima, prije svega članovima TranS-a (Tranzicijske grupe Savica), neformalne skupine građana koji su se okupili u knjižnici u namjeri da zajedničkim aktivnostima podignu ekološku i socijalnu kvalitetu života u naselju Savica.

Petar Lukačić

Uvid u dosadašnji rad Povjerenstva za implementaciju e-knjige u sve vrste hrvatskih knjižnica

Povjerenstvo djeluje u sastavu:

  1. Neda Adamović, Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar
  2. Kristian Benić, Gradska knjižnica Rijeka
  3. Kluk Giunio, Knjižnice Grada Zagreba, Komisija za informacijske tehnologije
  4. Sofija Konjević, Institut Ruđer Bošković, Komisija za nabavu knjižnične građe i međuknjižničnu posudbu
  5. Maja Krulić Gačan, Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica
  6. Petar Lukačić, Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica, predsjednik Povjerenstva
  7. Mladen Masar, Gradska knjižnica Zadar, zamjenik predsjednika Povjerenstva
  8. Lucija Miškić, Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar
  9. Draženka Stančić, OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec
  10. Zoran Velagić, Filozofski fakultet Osijek
  11. Daniela Živković, Filozofski fakultet Zagreb, Komisija za autorsko pravo HKD-a

Povjerenstvo je oformljeno u ožujku 2017. godine s ciljem da napravi preporuke za implementaciju posudbe i korištenje e-knjiga u svim vrstama hrvatskih knjižnica.

Utemeljena na čvrstim temeljima tiskane knjige elektronička knjiga[1] doživljava svoj evolucijski procvat početkom 21. stoljeća potpomognuta rapidnim razvojem digitalnih tehnologija. Digitalne tehnologije unaprijedile su razvoj mnogih područja ljudskog znanja i pomaknule ljudski napredak i boljitak korak unaprijed, a isti se primjećuje i u knjižnicama.

Godina 2010. osim na globalnoj sceni donosi i novosti u distribuciji e-knjiga i u Hrvatskoj – te godine pojavljuju se i komercijalne inicijative iz IT i telekomunikacijske branše (TookBook, Planet9 i Vipova e-knjižara) koje su kroz nekoliko godina postojanja zabilježile vrlo slabe prodajne rezultate te se do danas na tržištu zadržala samo TookBook e-knjižara koja je s vremenom dodala svojem poslovanju i „knjižnični“ model tj. mogućnost plaćanja mjesečne članarine za posudbu e-knjiga.  Dvije komercijalne inicijative teleoperatera gase poslovanje 2015. godine navodeći slične razloge – previsoka cijena e-knjige za korisnike te premali broj naslova.

S druge strane nekomercijalni projekti poput projekta Društva za promoviranje književnosti na novim medijimawww.elektronickeknjige.com koji nudi besplatan pristup i skidanje e-knjiga te projekta Ministarstva znanosti i obrazovanja u suradnji s Bulaja nakladom i Hrvatskom akademskom istraživačkom mrežom CARNetwww.lektire.skole.hr koji objavljuje cjelovita djela hrvatskih i stranih pisaca s popisa obvezne lektire bilježe značajne brojke posjeta njihovim stranicama i skidanju besplatnih e-knjiga. Ta činjenica navodi nas na zaključak da interes za čitanje e-knjiga postoji i da ga kao stručnjaci koji se bave knjigom i njenim utjecajem na društvo ne smijemo zanemariti.

Početna euforija oko izdavanja e-knjiga s vremenom je smanjena, a realno je reći da je danas trgovina e-knjigama u Hrvatskoj u zastoju. Da bi se razvoj e-knjige nastavio i pratio svjetske trendove potrebno je omogućiti pristup e-knjizi kroz ustanove koje akumuliraju najveći broj čitatelja i ljubitelja knjige – knjižnice.

Do sada su u Hrvatskoj knjižnice samoinicijativno radile na omogućavanju pristupa e-knjigama za svoje korisnike iskorištavajući besplatno dostupne modele rada. Svaki pokušaj koji pojedina knjižnica radi, a da nije nacionalnog karaktera, osuđen je na stagnaciju i zakidanje korisnika na pravo da preko javnih ustanova pristupe novim uslugama.

Povjerenstvo je nakon prvog radnog sastanka odlučilo da će izradu Preporuka utemeljiti na ishodištima već napravljene Nacionalne strategije za poticanje čitanja jer se i ta strategija u jednom svojem dijelu bavi problematikom e-knjige. Činjenica da je Vlada Republike Hrvatske usvojila ovu strategiju članovima ovog Povjerenstva potvrdilo je volju i potrebu bavljenja ovom problematikom. Na prvom radnom sastanku Povjerenstva donesena je Vizija:

Korisnici hrvatskih knjižnica uživaju pristup elektroničkoj knjizi kroz članstvo u svojoj knjižnici te putem nacionalne platforme.

POVJERENSTVO JE DEFINIRALO OSNOVNE PREPREKE KOJE JE POTREBNO PREMOSTITI KAKO BI SE VIZIJA MOGLA OSTVARITI:

  1. Nepostojanje platforme s tehničkim rješenjima koja omogućuju ponudu e-knjiga knjižnicama.
  2. Nepostojanje modela licenciranja za knjižnice
  3. Nepostojanje raznolike ponude e-knjiga za sve vrste knjižnica
  4. Neuključenost e-knjiga u programe za e-učenje
  5. Nepostojanje naknade autorima za javnu posudbu e-knjiga
  6. Nedostatak pravnih pretpostavki potrebnih za omogućavanje  e-posuđivanja
  7. Previsok PDV na e-knjigu (tretira se kao usluga, a ne knjiga)
  8. Neiskorištenost knjižara i knjižnica za distribuciju i promociju e-knjiga
  9. Nedostatak financija

Kao što smo istaknuli izrada ovih Preporuka utemeljena je na od Vlade prihvaćenoj Nacionalnoj strategiji za poticanje čitanja koja u svom sastavnom dijelu prihvaća čitanje u elektroničkom okruženju kao jedan od bitnih kotača u poticanju čitanja. Osim toga članovi Povjerenstva smatraju da je implementacija e-knjiga u redovitu djelatnost hrvatskih knjižnica usklađena sa sljedećim hrvatskim i međunarodnim strategijama i strateškim dokumentima koji se u svojim ciljevima ili direktno ili indirektno dotiču i e-knjige.

  1. Strategija kulturnog razvitka (2001.)
  2. Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske
  3. Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije
  4. Aarhuška deklaracija (2017.)
  5. IFLA/UNESCO manifest za digitalne knjižnice
  6. Europska agenda za kulturu u globaliziranom svijetu
  7. Kreativna Europa (2014. – 2020.)
  8. Zaključci Vijeća o promicanju pristupa kulturi putem digitalnih sredstava s naglaskom na razvoju publike
  9. Europa 2020. :  Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast
  10. Operativni program : konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.
  11. Digitalna agenda za Europu
  12. Strategija e-Hrvatska 2020.

U ovom skraćenom prikazu nećemo detaljnije elaborirati povezanost svih ovih dokumenata već nam je želja istaknuti kako je provedba ove ideje u skladu s brojnim dokumentima i ciljevima kojima se oni bave.

Zaključno:

Namjera ovih Preporuka i članova nije da istakne čitanje u e-okruženju kao dominantan vid čitanja i interakcije s tekstom. Povjerenstvo ne smatra da čitanje u tiskanom okruženju može ili treba biti zamijenjeno čitanjem u elektroničkom okruženju. Kao što kaže Nicholas Carr u knjizi „Plitko“ kad uspoređuje knjige i e-čitače – e-čitač je novi medij koji stvara svoje značajke i vrline – prihvatit će ga onaj koji ga treba. Elektroničko doba i ubrzani razvoj informatičkog društva nužno usmjerava svaku djelatnost da se okrene ka pomoći u digitalizaciji poslovanja pa tako i u korištenju slobodnog vremena ili obrazovanju. U prvom trenu se ulaganje u izdavanje e-knjiga, e-udžbenika i sličnih e-materijala može činiti skupljim, ali se to ulaganje isplati na duge staze.

Izrada nacionalne platforme za posuđivanje e-knjiga i sličnih e-sadržaja trebala bi biti od prioritetne važnosti za razvoj čitalačke kulture i poticanje čitanja u današnje elektroničko doba. Zaostajanje i zanemarivanje elektroničkog razvoja na duge staze zakida stanovnike Republike Hrvatske koji žive u Hrvatskoj, ali i one koji žive izvan Hrvatske. Elektroničko okruženje omogućuje širu dostupnost od lokalne, štoviše možemo promišljati i regionalne jer se knjige pisane na hrvatskom jeziku mogu čitati i u zemljama regije u kojoj živimo, ali i Hrvati koji žive u Africi lakše mogu pristupiti knjigama na hrvatskom jeziku.

Da bio provedba ove ideje bila uspješna svi dionici u lancu knjige trebat će biti prilagodljivi i spremni na kompromise kako bi u današnjem elektroničkom okruženju svojem krajnjem korisniku pružili što kvalitetniju uslugu pri tome treba mijenjati ustaljene obrasce poslovanja i prilagoditi ih elektroničkom okruženju. Članovi Povjerenstva napravili su inicijalni sastanak s predstavnicima nakladnika koji su zainteresirani za suradnju u pokretanju platforme.

Također članovi Povjerenstva smatraju da pokretanje nacionalne platforme nije samo u domeni Ministarstva kulture već i Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije te Ministarstva financija. Povezivanjem svih Ministarstava s dionicima u lancu knjige otvara vrata ka što bržem razvoju ove ideje i njenom provođenju.

[1] U nastavku e-knjiga

Petar Lukačić

Komisija za pokretne knjižnice

Izvješće za razdoblje svibanj 2017. – svibanj 2018.

  1. Na inicijativu Komisije za pokretne knjižnice pokretnuta je radionica CSSU-a o pokretnim knjižnicama koju vode Ljiljana Črnjar iz Rijeke i Ljiljana Vugrinec iz Koprivnice. Prva radionica održana je u Sisku 29.9.2017.
  2. Komisija je sastavila i provela Anketni upitnik o radu bibliobusnih službi za 2017. godinu.
  3. Komisija je usvojila prijedlog za pokretanje procedure određivanja Dana hrvatskih bibliobusa. Predloženi datum za obilježavanje toga dana je 9. Lipnja (9.6.1969. svečano otvoren prvi namjenski opremnljen bibliobus u Jugoslaviji – riječki bibliobus). Nakon provedene procedure, Dan hrvatskih bibliobusa trebao bi se obilježavati od 2019. godine.
  4. U veljači 2018. pokrenuta je inicijativa za uvođenje Micro:bitova za posudbu korisnicima u hrvatskim bibliobusima. Nakon provedenog upitnika u svim bibliobusnim službama, inicijativa je prihvaćena, a u ožujku 2018. su svi bibliobusi dobili micro:bitove.
  5. Sastanak Komisije za pokretne knjižnice u Zagrebu, 19.3.2018., NSK, dnevni red:
    1. suradnja s Komisijom za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja HKD-a na temu ciljeva UN-ove Agende 2030 – Davorka Pšenica;
    2. Članstva u Komisiji za pokretne knjižnice HKD-a;
    3. Micro:bitovi u hrvatskim pokretnim knjižnicama;
    4. Festivali bibliobusa u Mađarskoj (Pečuhu) i Sloveniji (Postojna);
    5. Sudjelovanje riječke bibliobusne službe na Skupštini HKD-a;
    6. Razno (časopis Potujoče novice, edukacija knjižničara za micro:bitove, Anketni upitnik o radu bibliobusnih službi u 2017. godini, Dan hrvatskih bibliobusa – 9. lipnja, 14. okrugli stol o pokretnim knjižnicama u RH i 8. festival hrvatskih bibliobusa – Rijela – 50 godina službe, …).

Teme i zaključci sastanka: na koji način organizirati sudjelovanje hrvatskih bibliobusnih službi u provođenju kampanje UN-ove Agende 2030 ; promjene u članstvu u Komisiji nakon skupštine HKD-a ; odlučeno je da na godišnjoj skupštini HKD-a sudjeluje riječki bibliobus ; rasprava o provođenju radionica i korištenju micro:bitova u bibliobusima.

  1. Izrada zastave s logom Komisije za pokretne knjižnice

NEPOSREDNI PLANOVI:

  • Sudjelovanje članova Komisije i predstavljanje hrvatskih pokretnih knjižnica na međunarodnom stručnom skupu – Festivalu bibliobusa u Pečuhu, 31.5.-2.6.2018.
  • Sudjelovanje Komisije s izlaganjem na temu pokretnih knjižnica na 43. skupštini HKD-a u Lovranu, 10.-13.10.2018.
  • pripreme za 14. okrugli stol o pokretnim knjižnicama i 8. festival hrvatskih bibliobusa koji će se održati u Rijeci 2019. godine i kojim će se obilježiti 50 godina prvog namjenski uređenog i opremljenog bibliobusa u Hrvatskoj (u Rijeci).

Sastavile članice Komisije za pokretne knjižnice:

Ana Škvarić, dipl. knjižničarka, Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica

Ljiljana Vugrinec, knjižničarska savjetnica, Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica

IZVJEŠĆE O RADU SEKCIJE ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE HRVATSKOGA KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA  (svibanj 2017. – svibanj 2018.)

Sekcija za školske knjižnice radi u dvije Komisije: Komisija za osnovne škole broji 11 članova (iz DKBPKP je Mirjana Milinović), a Komisija za srednje škole broji 10 članova (iz DKBPKP to su Zorka Renić i Josip Strija) te je jedno mjesto slobodno.

U proteklom razdoblju Sekcija je sudjelovala u sljedećim aktivnostima:

  • listopada 2017. u Virovitici je održan 8. okrugli stol za školske knjižnice pod nazivom „Školska knjižnica: pogled unazad – korak unaprijed“. Organizator skupa je Sekcija za šk. knjižnice HKD-a, a suorganizatori su Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja te Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica. Članovi našeg Društva bili su i članovi Organizacijskog (Romana Horvat, Silvija Perić, Josip Strija) te Programskog odbora (Zorka Renić). Iz našeg Društva predavači su bili Zorka Renić, Đurđica Krčmar Zalar, Ljiljana Vugrinec, Ilija Pejić te Dejana Bedeković.
  • 3. 2018. u Krapini je održan Dan bajki i priča pod nazivom „Baj(kaj)mo i pri(ča)jmo s ma(što)m“. Skup je održan na prijedlog članice Sekcije Danice Pelko, a Sekcija je jedan od suorganizatora.
  • Na Proljetnoj školi školskih knjižničara, održanoj od 18. do 21. travnja 2018. u Baški, kolegica Gordana Šutej (predsjednica Sekcije) predstavila je rad Sekcije.
  • Članica Sekcije Draženka Stančić bila je član Stručne radne skupine za izradu prijedloga kurikuluma – međupredmetne teme Uporaba IKT-a. Također je član Radne grupe za izradu prijedloga strategije za e-knjigu.
  • Članovi Sekcije predložili su Hrvatskom knjižničnom vijeću da se školskim knjižnicama omogući pristup licenciranim bazama podataka, što je HKV prihvatilo te će prijedlog razmotriti na svojoj sljedećoj sjednici.
  • Sekcija je pokrovitelj Međunarodnog projekta za poticanje čitanja i razvoja različitih vrsta pismenosti „Čitanje ne poznaje granice – Branje ne pozna meja“, koji se ostvaruje u suradnji sa Sekcijom za šolske knjižnice Slovenije ZBDS-a.
  • U pripremi je 9. okrugli stol Sekcije, koji će se održati u Opatiji početkom listopada 2018., a članica našeg Društva Zorka Renić član je Programskog odbora. Tema skupa je „(Ne)dosegnuti Standard“.

Izvješće sastavila Mirjana Milinović

 Izvješće o radu  Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama HKD-a

Komisija je organizirala 14. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama  na temu Nacionalna kampanja za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom “I ja želim čitati!”: postignuća i izazovi,  Zagreb, 6.10.2017.

Ostale aktivnosti:

  • Nastavak provedba Nacionalne kampanja za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati!“(2017.-2018.)

Glavni ciljevi Kampanje su: izmjena Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, čl. 86), bolja suradnja stručnjaka u institucijama, povećanje mreže knjižnica koje provode programe za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom, uvođenje sustavnog financiranja građe lagane za čitanje, rad na poticanju čitanja te zagovaranje Kampanje. Kampanja će nastaviti u radu na ostvarivanju ovih ciljeva u suradnji sa svojim partnerima.

  • Sudjelovanje u programu Noći knjige 2018. na Dan autorskih prava u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Organizirala je izložbu Ugovor iz Marakeša  u suorganizaciji s  NSK i Hrvatskom knjižnicom za slijepe.
  • Suorganizacija Međunarodnog stručnog savjetovanju o Ugovoru iz Marakeša, Zagreb, 05. 2018. Organizatori su Hrvatska knjižnica za slijepe i Hrvatski savez slijepih.
  • Priprema okruglog stola za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama (Zagreb, 28.09.2018.) s temom “Knjižnične usluge za osobe s intelektualnim i psihosocijalnim teškoćama” .
  • Priprema sudjelovanja na skupštini Hrvatskoga knjižničarskog društva, tema: Uloga i mogućnosti knjižnica u ostvarivanju globalnih ciljeva održivog razvoja UN Agende 2030 (Opatija, 10.-13. listopada 2018.).

 

  • Pokretanje web stranice Nacionalne kampanje „I ja želim čitati!“.

 

  • Prijevod IFLA-inih Smjernica za knjižnične službe i usluge za osobe s disleksijom i IFLA-inih Smjernica za knjižnične usluge za osobe s iskustvom života u beskućništvu

 

  • Sudjelovanje na stručnim skupovima,  suradnja s Vjesnikom bibliotekara Hrvatske, Novostima HKD-a i ostalim stručnim publikacijama. 

Izvješće o radu Komisije za upravljanje HKD-a

Komisije za upravljanje je organizirala 6. okrugli stol „Knjižnice i suvremeni menadžment – Alternativni izvori financiranja“ u suradnji s Knjižnicama grada Zagreba, koji se održao  30. 11. 2017. u Zagrebu. Program skupa pratilo je 77 sudionika. Kroz predavanja su sudionicima skupa predstavljeni klasični načini prikupljanja sredstava kroz kampanje, sponzorstva, donacije, crowfunding, proračunska sredstva itd. Obzirom na kontinuirani pad proračunskih sredstava za knjižničnu djelatnost sudionicima je posebno predstavljen model financiranja kroz sredstva iz europskih fondova.

Obzirom da na alternativne izvore financiranja knjižnica uvelike ovisi i njihova vidljivost, u nastavku predavanja održano je predavanje o marketinškim alatima neophodnim za postizanje tog cilja, s posebnim naglaskom na stvaranje knjižničnog brenda (marke). U završnom predavanju sudionicima skupa predstavljen je primjer dobre prakse kroz praktična iskustva Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ iz Koprivnice.

Velika većina sudionika ocijenila je stručni skup odličnim i da su njihova očekivanja ispunjena u velikoj mjeri te su dali sugestije i prijedloge za daljnji rad Komisije za upravljanje.

Dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina

Izvješće o aktivnostima Radne grupe za manjinske knjižnice u 2017. godini

 U protekloj godini održali smo nekoliko on-line sastanaka.

Radna  grupa za manjinske knjižnice u 2017. godini provela je anketu na temu Središnja manjinska knjižnica u digitalnom prostoru. Rezultati ove ankete prezentirani su na 11. Savjetovanju za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj.

U organizaciji HKD-a održan je stručni skup t.j. organiziran je 2. okrugli stol posvećen problematici rada manjinskih knjižnica pod nazivom „ Središnje manjinske knjižnice za druge i drugačije“. Ovaj stručni skup oslanja se na iskustvo u radu narodnih i manjinskih knjižnica da u skladu s europskim dosezima poštovanja prava svih manjina, prihvaćaju i proširuju svoja pozitivna iskustva u radu s posebnim skupinama korisnika, kao što su pripadnici nacionalnih manjina, novo nastale etničke skupine, doseljenici ili azilanti.

Rad Središnjih manjinskih knjižnica prikazan je na izložbi koja se sastoji od deset samostojećih panoa a svaka knjižnica prikazuje svoje specifičnosti. Ova izložba će putovati po svim matičnim knjižnicama Hrvatske a zatim putuje u inozemstvo.

Glavna urednica HKD NOVOSTI je naša kolegica i voditeljica Središnje knjižnice Rusina i Ukrajinaca, Katarina Todorcev Hlača. Ostali članovi Radne grupe za manjinske knjižnice ostali su nepromijenjeni. To su voditelji Središnjih manjinskih knjižnica u RH .

Članovi Radne grupe sudjelovali su na međunarodnim konferencijama u inozemstvu te na domaćim stručnim skupovima.

Izlaganja voditelja manjinskih knjižnica objavljeno je u Novostima HKD-a.

Pojedini članovi Radne grupe sudjelovali su u nacionalnoj kampanji « Čitaj mi «.

Čitanje na jezicima manjina ujedno je poticanje za korištenje materinjskog jezika.

za radnu grupu Fanika Stehna

Izvještaj o radu

Komisije za knjižnične usluge za djecu i mlade u 2017./2018. godini

  • izrada čitateljskog metra i bookmarka Čitaj mi! te nastavak provođenja nacionalne kampanje, više o kampanji i aktivnostima na  www.citajmi.info
  • obilježavanje Međunarodnog dana darivanja knjiga organizacijom i provođenjem akcije Čitam, dam, sretan sam – svoju knjigu daruj i tuđe srce obraduj!, 14.2.2018.
  • podrška dječjim i školskim knjižnicama u obilježavanju Svjetskog dana čitanja naglas, 16.2.2018.
  • organizacija stručnog skupa Suradnja dječjih knjižnica i festivala knjiga, Zagreb, 23.3.2018. – uvodna pozvana izlaganja održali dr. sc. Anita Peti-Stantić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Čitanje u mozgu za čitanje u društvu, Seid Serdarević, urednik nakladničke kuće Fraktura, inicijator i direktor Svjetskog festivala knjige: Suvremena književnost i čitanje kod mladih: primjer književnih matineja, Jasminka Petrović, Festival „Krokodokodil“, Beograd i Milica Matijević, Biblioteka „Dimitrije Tucović“, Lazarevac: Festival dječje knjige u Srbiji
  • izrada Liste dobrih knjiga objavljenih u 2017. godini
  • izrada Tematskog popisa za djecu i mlade – popisa beletristike za djecu i mlade po temama (npr. fizika, astronomija, matematika, povijest, prijateljstvo, odrastanje i dr.)
  • Nacionalno natjecanje u čitanju naglas – suradnja s Narodnom knjižnicom „Vlado Gotovac“ Sisak, studeni 2017.
  • stručni skup Dan bajke sa školom pripovijedanja bajki – Suradnja sa Sekcijom za školske knjižnice u organizaciji i provođenju stručnog skupa, ožujak 2018.

Sjednice i sastanci  Komisije za knjižnične usluge za djecu i mlade HKD-a

  • e-sjednica 15. – 22.9. 2017. s dnevnim redom:
  1. Skup „Suradnja dječjih knjižnica i festivala knjige“ u Medveščaku 2018.
  2. Liste dobrih knjiga
  3. Kratak izvještaj s IFLA-e – Prikaz dobre prakse za IFLA-u
  4. Razno (predložite)
  • e-sjednicu 2.- 9. ožujka 2018. s dnevnim redom:
  1. skup Suradnja dječjih odjela i festivala knjiga
  2. logo Komisije
  3. ukratko s 8. sjednice Stručnog odbora HKD-a
  4. razno
  • sastanak 23.3.2018. u Knjižnici Medveščak u Zagrebu s Dnevnim redom:
  1. Dojmovi poslije skupa
  2. Lista knjiga 2018.
  3. Tematski popis knjiga
  4. Tema za skup 2019.
  5. Ususret izborne skupštine Komisije
  6. Razno
  • redovita komunikacija putem e-pošte

 Ostale aktivnosti

  • sudjelovanje članica Komisija na Stručnim skupovima s izlaganjima
    • praćenje zbivanja u području dječjeg knjižničarstva knjižničnih usluga za mladež u svijetu, prezentacija stanja i inovacija domaćim stručnjacima te predstavljanje naših dometa i iskustava u svijetu
    • objavljivanje prikaza, iskustava te znanstvenih i stručnih članaka u stručnim glasilima u Hrvatskoj i u svijetu
    • suradnja s drugim komisijama koje djeluju u sekcijama HKD-a (s Komisijom za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama radi na kampanji za osobe sa specifičnim teškoćama u učenju I ja želim čitati!)
    • suradnja s organizacijama koje se bave djelatnošću iz domene dječjeg knjižničarstva (Hrvatski centar za dječju knjigu, Hrvatsko čitateljsko društvo i dr.)
    • praćenje rada Međunarodne dječje digitalne knjižnice (USA)
    • aktivna podrška Dječjem čitateljskom blogu Tragači
    • održavanje mrežne stranice Komisije (sadržajna komponenta)
    • izrada mrežne stranice Komisije sa sadržajima za poticanje i promicanje knjige i čitanja namijenjenim odraslima koji rade s djecom i mladima, tijekom godine

 U Centru za stalno stručno usavršavanje knjižničara članice komisije provode radionice:

  • Natalija Dragoja i Hela Čičko „Taktilna slikovnica u narodnoj i školskoj knjižnici“
  • Alka Stropnik i Dajana Brunac „Rad s djecom i mladima u školskim i narodnim knjižnicama“
  • Danijela Petrić i Kristina Čunović „Uvođenje i razvijanje usluga za bebe, djecu rane dobi i njihove roditelje u narodnim knjižnicama“
  • Alica Kolarić, Žozefina Žentil Barić i Vjeruška Štivić „Poticanje čitanja među djecom i mladeži u digitalnom okruženju“
  • Ana Sudarević i Alka Stropnik „Nove tehnologije u radu s djecom i mladima“

Članice Komisije: Danijela Petrić

Vjeruška Štivić

Izvješće o radu Komisije za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja

u razdoblju između 35. i 36. skupštine Društva knjižničara BPKP

Komisija za slobodan pristup informacijama u proteklom razdoblju održala je nekoliko on-line sastanaka i sastanaka uživo .

Uz uspješno održan  17. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama s temom: Inovativna knjižnica u službi lokalne zajednice, koji se održao u KGZ-u, Komisija je za potrebe javnog obraćanja Hrvatskoga knjižničarskog društva u medijima,  sastavila Izjavu za javnost vezanu za događaj javnog spaljivanja slikovnice koji je oštro osudila. Podržan je prijedlog da HKD pokrene projekt kojim bi se provelo nacionalno istraživanje o stavovima i percepciji hrvatskog stanovništva o ulozi i zadaćama knjižnica u društvu.

Jedan od važnijih zaključaka 17. okruglog stola jest da Hrvatsko knjižničarsko društvo treba  slijediti krovnu međunarodnu knjižničarsku organizaciju, Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova (IFLA),  u njenom fokusu na potporu UN-ovoj Agendi 2030. o održivom razvoju. HKD treba sa svim svojim sekcijama i komisijama što prije osmisliti i provesti plan zagovaranja kojim bi se naglasila komplementarnost knjižničnih programa s ciljevima održivog razvoja u svim područjima UN-ove Agende 2030.  Cilj je prepoznavanje partnerske uloge i mogućnosti knjižnica u ostvarivanju globalnih ciljeva održivog razvoja te njihovo uključivanje u nacionalnu strategiju održivog razvoja UN Agende 2030.

Utvrđen je datum održavanja 18. okruglog stola: 8. prosinca 2018. te  predloženi predavači za izlaganja na temu 18. okruglog stola Knjižnice i alternativna (druga) istina.

Izabrane su i urednice zbornika radova okruglog stola: Davorka Pšenica i Annemari Štimac

Kako uskoro istječe mandat predsjednici Komisije, otvoreni su prijedlozi za izbor nove.

Irena Ivković

KOMISIJA ZA ČITANJE

aktivnosti od svibnja 2017. do svibnja 2018.

Predsjednica Komisije za čitanje u ovom mandatu je Grozdana Ribičić iz Gradske knjižnice Marka Marulića iz Splita.

Komisija za čitanje

– surađuje s Komisijom za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama organizirajući stručne skupove i programe

– surađuje s HČD-om na projektima poticanja čitanja i pismenosti

– aktivno je sudjelovala u Programskom i organizacijskom odboru 14. okruglog stola Komisije za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama 6. listopada 2017., pod nazivom „Nacionalna kampanja za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati“ : postignuća i izazovi“

-sudjelovala je u organizaciji 5. obljetnice kampanje „Čitaj mi“ (Split, 7. travnja 2018.)

-dio članova sudjelovao je na stručnom skupu u povodu Međunarodnog dana pismenosti „Koliko smo pismeni/nepismeni – digitalna pismenost našeg doba“ (Zagreb, 8. rujna 2017.)

-predsjednica Komisije Grozdana Ribičić sudjelovala je na 1. stručnom kolokviju DKST-a s izlaganjem „Hrvatske nacionalne kampanje za poticanje čitanja“ (Split, 2. lipnja 2017.) te na 3. međunarodnom znanstvenom skupu Knjiga i društvo s izlaganjem „Hrvatske knjižnice u poticanju rane pismenosti“ (Split, 27. rujna 2017.)

PLANOVI ZA IDUĆE RAZDOBLJE

– organizacija 15. okruglog stola Komisije za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama

– nastavak rada na dosadašnjim projektima i programima (nacionalne kampanje za poticanje čitanja „Čitaj mi!“ i „I ja želim čitati“)

– prikupiti i objaviti sve vrste programa za poticanje čitanja koji se provode na razini Republike Hrvatske u svim vrstama knjižnica

– otvoriti Facebook stranicu Komisije za čitanje (odrediti naziv, članove uredništva, informativne tekstove, primjere dobre prakse, voditi kalendar događanja, prijaviti se na natječaj Ministarstva kulture preko HKD-a za kreiranje i održavanje stranice…)

Izvješće podnijela:

Tatjana Kreštan, prof., stručni suradnik mentor