STATUT DRUŠTVA KNJIŽNIČARA BILOGORE, PODRAVINE I KALNIČKOG PRIGORJA

Križevci, 10. svibnja 1996.

 

 

Temeljem-članka 17. Zakona o društvenim -GrgaDizaeijama i udruženjima građana (Narpdne novine br. 10/90), Skupština Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja Bjelovar na sjednici održanoj 10, svibnja 1996. godine donosi

S T A T U T

DRUŠTVA KNJIŽNIČARA BILOGORE, PODRAVINE I KALNIČKOG PRIGORJA

I. Opće odiedbe

Članak 1.

DRUŠTVO KNJIŽNIČARA BILOGORE, PODRAVINE I KALNIČKOG PRIGORJA ^je društvena i stručna organizacija koja okuplja knjižničarske djelatnike s područja županija Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Požeško-slavonske (bivša općina Pakrac) i Virovitičko-podravske (bivša općina Virovitica) s osnovnim ciljem da unapređuje bibliotekarsku struku na navedenom području.

Članak 2.

Društvo knjižničara je član Hrvatskog bibliotekarskog društva u Zagrebu.

Članak 3.

Naziv društva je: DRUŠTVO KNJIŽNIČARA BILOGORE, PODRAVINE I JCALNIČKOG PRIGORJA (u daljnjem tekstu: Društvo), a sjedište mu je u BJELOVARU, Šetalište dr. Ivše Lebovića 9.

Društvo ima svojstvo društveno-pravne osobe.

Društvo zastupa i predstavlja predsjednik Društva. Predsjednik je ovlašten u ime Društva zaključivati ugovore i obavljati druge poslove u vezi s radom i poslovanjem Društva, te ga zastupati pred sudovima i drugim organima.

U odsutnosti predsjednika, Društvo zastupa i predstavlja podpredsjednik Društva.

Članak 4.

Rad je Društva javan i uređuje se odredbama ovog Statuta te drugim nomativnim aktima Društva donesenim u skladu sa Statutom.

Informacjje e iradu Društva objavljuju se putem tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja, u časopisima Hrvatskog bibliotekarskog društva, a mogu se objavljivati i putem vlastitih izdanja.

Članak 5.

Društvo ima pečat okruglog oblika promjera 3 cm s natpisom: DRUŠTVO KNJIŽNIČARA BILOGORE, PODRAVINE I KALNIČKOG PRIGORJA u Adjencu, a u sredini knjiga.

II. Zadaci Društva

Članak 6.

 

Društvo djeluje na području županija Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Požeško-slavonske (bivša općina Pakrac) i Virovitičko-podravske (bivša općina Virovitica), a zadaci su:

·            unapređivanje knjižničarske struke i knjižnične djelatnosti općenito,

·            potiče stručni i znanstveni rad knjižničnih djelatnika te daje javna priznanja zaslužnim članovima,

·            zalaže   se ^a -odgovarajući  <kuštveni   i  ekonomski   položaj   djelatnika   s knjižničarskim zvanjima,

·            potiče osnivanje,  razvitak i suradnju svih vrsta knjižnica i širi zanimanje društva za knjigu i knjižnicu,

·            potiče prikupljanje i zaštitu zavičajne baštine,

·            sudjeluje u kreiranju i provedbi politike na području klnjižničarstva,

·            surađuje s drugim knjižničarskim društvima.

III. Članstvo

Članak 7.

Članovi Društva mogu biti: redoviti, pridruženi i počasni.

.Redoviti članovi su djelatnici u zvanjima iz knjižničarske struke koji imaju prebivalište na području djelovanja Društva. O prijemu, u članstvo redovitih članova odlučuje Skupština Društva na prijedlog Glavnog odbora i o tome izvješćuje Glavni odbor Hrvatskog bibliotekarskog društva.

Pridruženi članovi mogu biti djelatnici u zvanjima iz drugih struka koja su povezana knjigom i čitanjem, bilo da rade u knjižnicama, u drugim ustanovama ili prate i pomažu razvoj knjižničarstva, ali ne mogu biti birani u kolektivne organe Društva.

Počasnim članom Društva može postati osoba koja je stekla osobite zasluge za razvitak knjižničarstva, knjižnica ili Društva. Počasne članove na prijedlog Glavnog odbora izabire Skupština Društva.

Članak 8.

Dužnosti su članova Društva:

·            ostvarivati ciljeve Društva,

·            čuvati i podizati ugled knjižničarske struke,

·            pridržavati se odredaba Statuta,

·            pridržavati se načela utvrđenih u Etičkom kodeksu Društva.

Posebno su dužnosti redovitih članova Društva da redovno plaćaju članski ulog, podmiruju uredno sve financijske obveze prema Društvu, da konstruktivno surađuju s organima Društva te da obavljaju zadatke iz programa rada i drugih odluka organa Društva.

Članak 9.

Prava su članova Društva:

·            davati prijedloge o programu rada Društva,

·            sudjelovati na odgovarajući način u radu Društva,

·            birati i biti birani u organe Društva,

·            primjenom zastupničkog sustava sudjelovati u radu i upravljanju djelatnošću Hrvatskog bibliotekarskog društva,

·            koristiti zaštitu koju daje Društvo u pitanjima od profesionalnog interesa.

Članak 10.

Visinu članarine određuje Skupština Društva, vodeći računa da visina bude podjednaka s visinom članarine u ostalim knjižničarskim društvima u Republici Hrvatskoj.

Počasni članovi ne plaćaju članarinu.

Članak 11.

Članstvo prestaje:

·           istupanjem na temelju pismene izjave člana,

·           zbog neplaćanja članarine bez prekida kroz 18 mjeseci,

·           isključenjem,

·           smrću.

Prigodom prestanka članstva svaki član je dužan podmiriti sve svoje obveze prema Društvu do časa prekida. Odluku o brisanju iz članstva zbog neplaćanja članarine donosi Glavni odbor nakon što se član ni na ponovljenu pismenu opomenu ne odazove u roku od mjesec dana. Isključenje iz Društva izriče se protiv člana koji se teže ogriješio o ciljeve Društva, koji učini kakvo nečasno djelo u službi i si. Odluku o isključenju donosi Glavni odbor. Isključeni član ima pravo žalbe Skupštini. Odluka Skupštine je konačna. O svakom slučaju prestanka članstva Glavni odbor je dužan obavijestiti Hrvatsko bibliotekarsko društvo.

IV Materijalna sredstva, izvori prihoda i financijsko poslovanje općenito

Članak 12.

Materijalna sredstva i ostala imovina Društva služe ostvarivanju zadataka Društva.

Materijalna sredstva i ostalu imovinu Društva čine članarina, dobrovoljni doprinosi članova, prihodi od vlastitih priredaba, darovi i legati pojedinaca, sredstva dobivena za rad Društva od organa lokalne uprave i samouprave, knjižnica, te ostala imovina i imovinska prava Društva.

Članak 13.

U svrhu urednog vođenja financijskog poslovanja Skupština na osnovu programa rada za slijedeću godinu prema prijedlogu predsjednika, tajnika i blagajnika, donosi financijski plan za svaku kalendarsku godinu unaprijed. O izvršenju financijskog plana, izvorima prihoda i financijskom poslovanju podnosi se izvješće Skupštini Društva, Hrvatskom bibliotekarskom društvu i zainteresiraim organima lokalne uprave i samouprave na području Društva.

V. Organi Društva

Članak 14.

Kolektivni organi Društva jesu:

a) Skupština,

b) Glavni odbor i

c) Nadzorni odbor.

Članak 15.

Skupština može biti redovna ili izvanredna. Skupštinu čine svi članovi Društva.

Redovna Skupština održava se jedanput godišnje.

Redovnu Skupštinu saziva Glavni odbor i o tome, najmanje petnaest dana prije dana za koji je Skupština određena, pismeno obavještava članstvo objavljujući ujedno prijedlog dnevnog reda Skupštine.

Ako Glavni odbor ne sazove Skupštinu na vrijeme, razlog njenog odlaganja dužan je ispitati Nadzorni odbor, koji može odlučiti da i sam sazove Skupštinu.

O održavanju Skupštine treba u propisanom roku obavijestiti nadležne državne organe te Hrvatsko bibliotekarsko društvo. Treba omogućiti da Skupštini budu nazočni predstavnici sredstava javnog priopćavanja.

Skupština odlučuje pravomoćno ako je na njoj nazočna najmanje polovina redovnih članova Društva, što se mora ustanoviti na početku rada Skupštine.

Zaključci Skupštine donose se natpolovičnom većinom glasova nazočnih redovitih članova Društva.

Izbor predsjednika Društva, članova Glavnog i Nadzornog odbora i glasovanje o ostalim pitanjima u pravilu su javni.

Članak 16.

Redovna Skupština utvrđuje osnove rada Društva i raspravlja o svim načelnim pitanjima društvene djelatnosti, a posebno:

1. donosi Statut Društva, izmjene i dopune Statuta i ostale akte,

2. izabire i razrješava predsjednika, tajnika, blagajnika, Glavni odbor i Nadzorni odbor,

3. razmatra izvješće o radu i prijedloge koje podnose Glavni odbor i Nadzorni odbor i raspravlja o njima,

4. donosi zaključke o tekućim pitanjima djelatnosti Društva i utvrđuje smjernice za društveni rad, za program i za financijski plan djelatnosti Društva u narednom razdoblju,

5. rješava prijedloge i žalbe članova,

6. bira zastupnike Društva za Glavnu skupštinu Hrvatskog bibliotekarskog društva,

7. bira počasne članove Društva na prijedlog Glavnog odbora,

8. odlučuje o visini članarine,

9. rješava o svim drugim važnim pitanjima koja se tiču Društva,

10. odlučuje o prestanku rada Društva.

Radom Skupštine rukovodi radno predsjedništvo od tri člana koje Skupština bira iz svojih redova, a radno predsjedništvo dogovorom određuje predsjednika radnog predsjedništva.

Skupština bira zapisničara, dva ovjerovitelja zapisnika i tri člana izborne komisije za izbor novog predsjednika, tajnika, Glavnog odbora i Nadzornog odbora.

Skupštinu otvara predsjednik Društva, a u slučaju njegove spriječenosti podpredsjednik, koji rukovodi radom Skupštine do izbora radnog predsjedništva. Konačni dnevni red utvrđuje se na Skupštini. Zapisnik o radu Skupštine potpisuju predsjednik radnog predsjedništva, zapisničar i ovjerovitelji zapisnika.

Ako je na dnevnom redu izmjena ili dopuna Statuta, sazivač Skupštine obvezan je s predloženim promjenama upoznati svo članstvo Društva te članovima na uvid staviti tekst predloženih promjena ili dopuna najmanje mjesec dana prije održavanja Skupštine.

Članovima se uz poziv za Skupštinu mora dostaviti konačni tekst predloženih promjena Statuta Društva. O donošenju odluke o izmjeni ili dopuni Statuta, te odluke o prestanku rada Društva moraju glasovati bar dvije trećine članova Društva nazočnih na Skupštini.

Članak 17.

Izvanrednu Skupštinu saziva Glavni odbor po potrebi, ili na pismeno obrazloženi zahtjev jedne trećine redovitih članova, ili na traženje Nadzornog odbora, u skladu s uvjetima predviđenim u člancima 20. i 24. Ako Glavni odbor ne sazove Skupštinu u roku od petnaest dana od toga zahtjeva, Skupštinu mogu sazvati predlagači. Izvanredna Skupština rješava samo o onom što je na dnevnom redu Skupštine poslanom uz poziv za tu Skupštinu.

U ostalome se na rad te Skupštine shodno primjenjuju odredbe Članaka 15. i 16. ovog Statuta.

Članak 18.

Glavni odbor je izvršno tijelo Društva i u razdoblju između dviju skupština njegov najviši organ. On ostvaruje zaključke Skupštine, organizira i upravlja radom Društva pazeći da taj rad bude u skladu sa zadacima i Statutom Društva, predlaže godišnji program djelatnosti Društva, godišnji financijski plan Društva, vodi financijsko poslovanje, predlaže nove članove te odlučuje o prijedlozima za isključenja i brisanja iz članstva redovitih članova, predlaže odbore i komisije, nadzire rad stručnih tijela, kooptira na prazna mjesta nove članove Glavnog odbora (vidi Članak 20. Statuta), saziva Skupštinu i sastanke članova Društva, podnosi Skupštini izvješće o svome radu a povremeno izvješćuje o važnijim problemima članstvo pismenim putem ili na sastancima, obavlja cjelokupnu administraciju Društva i ostale tekuće poslove u svezi sa zadacima i ciljevima Društva.

Članak 19.

Glavni odbor se sastoji od devet članova koje bira Skupština iz redova članstva. U Glavnom odboru moraju biti zastupljene sve vrste knjižnica iz cjelokupnog područja djelovanja Društva.

Iz redova Glavnog odbora Skupština bira predsjednika i podpredsjednika Društva, a oni su ujedno predsjednik i podpredsjednik Glavnog odbora. Za člana Glavnog odbora može isti član biti izabran najviše za dva uzastopna dvogodišnja mandatna razdoblja.

Predsjednik Društva bira se na dvije godine i može biti ponovno izabran samo za još jedno slijedeće dvogodišnje razdoblje.

Članak 20.

Članstvo u Glavnom odboru prestaje istekom mandata, dobrovoljnim istupom, opozivom sa strane Skupštine, kao i nastankom jednog od uvjeta kojim prestaje članstvo u Društvu.

Slobodna mjesta u Glavnom odboru popunjuju se kooptiranjem novih članova.

Ako se u tijeku mandata broj izabranih članova Glavnog odbora smanji ispod polovine, Nadzorni odbor je u roku od petnaest dana dužan pokrenuti postupak sazivanjem izvanredne Skupštine koja će popuniti slobodna mjesta u Glavnom odboru. Mandat tako izabranih članova traje do slijedeće Skupštine.

Članak 21.

Glavni odbor radi i donosi zaključke na sjednicama, a može pravomoćno odlučivati ako sjednici prisustvuje natpolovična većina njegovih članova. Sjednice se održavaju po potrebi. Odluke na sjednicama donose se većinom glasova svih članova. O radu na sjednicama Glavnog odbora vodi se zapisnik. Zapisnik se čita na slijedećoj sjednici Glavnog odbora.

Članak 22.

Predsjednik Društva usmjerava djelatnost i zastupa interese Društva, nazočan je sjednicama Glavnog odbora, brine o provedbi zaključaka Skupštine i Glavnog odbora, te potpisuje isplatne naloge i važnije akte Društva.

Podpredsjednik je pomoćnik predsjednika Društva te ga zamjenjuje u svim njegovim funkcijama kadgod je predsjednik spriječen u vršenju svojih dužnosti. U slučaju predsjednikove ostavke ili prestankom članstva predsjednika u Društvu, podpredsjednik preuzima predsjednikčku dužnost, a Glavni odbor može imenovati umjesto njega novog podpredsjednika do slijedeće Skupštine.

Tajnik vodi administrativne poslove, zapisnik i arhiv Društva, potpisuje akte Društva, a u odsutnosti predsjednika i isplatne naloge. Tajnik podnosi izvješće o radu Društva na Skupštini. Tajnik Društva bira se na dvije godine i može biti ponovno biran još jedno uzastopno dvogodišnje razdoblje. Tajnik je obvezno član Glavnog odbora.

Blagajnik vodi financijsko poslovanje Društva i odgovara za uredno vođenje dokumentacije o tom poslovanju i za provedbu općih propisa koji se na to odnose, kao i «a ^rMržavanje -važećih propisa -o financijskom i materijalnom poslovanju. Izvješće o financijskom poslovanju podnosi blagajnik Skupštini Društva, a periodična izvješća o tom poslovanju dužan je blagajnik podnositi Glavnom odboru Društva. Blagajnik izrađuje u dogovoru s predsjednikom, podpredsjednikojn i -tajnikom prijedlog financijskog plana za -slijedeću godinu. Blagajnik se bira na dvije godine i može biti ponovo biran. Blagajnik nije član Glavnog odbora.

Za određene poslove mogu se zadužiti pojedini članovi Glavnog odbora.

Članak 23.

Glavni odbor formira, kao svoja stručna, pomoćna tijela o određenoj problematici, posebno a obzirom na vrste knjižnica ili oblike bibliotečne djelatnosti, pojedine -odbore ili komisije koje mogu imati stalni ili privremeni karakter.

Glavni odbor određuje u pravilu iz svojih redova voditelja tih odbora ili komisija, te na prijedlog voditelja imenuje sve članove komisija.

Mandat roditelja odbora i članova komisija prestaje s mandatom Glavnog odbora koji ili je imenovao.

Odbori i komisije dužni su dati Glavnom odboru izvješće o svojem radu najmanje mjesec dana prije održavanja Skupštine, a na zahtjev Glavnog odbora i prije tog roka.

poslije izbora. U tijeku mandata slobodna mjesta u Nadzornom odboru, ako nije dovoljan zamjenik, popunjavaju se kooptiranjem. Nadzorni odbor nadzire rad Glavnog odbora a posebno financijsko i materijalno poslovanje Društva, te o tome podnosi izvješće Skupštini. Nadzorni odbor je ovlašten da mu se u svako doba da uvid u poslovanje Društva te u tu svrhu može zatražiti od Glavnog odbora i objašnjenja o njegovom radu. O svojim povremenim pregledima i nalazima Nadzorni odbor izvješćuje članove Glavnog odbora barem jednom godišnje.

Ako Nadzorni odbor primijeti teže nepravilnosti u poslovanju ili ustanovi povredu Statuta ili Etičkog kodeksa, dužan je pokrenuti postupak sazivanja izvanredne skupštine koja će raspravljati o tim pitanjima.

Nadzorni odbor može izuzetno imati zajedničke sjednice s Glavnim odborom kada treba rješavati važna pitanja od zajedničkog interesa. Zajedničke sjednice sastaju se na dogovoreni poziv predsjednika Glavnog odbora i Nadzornog odbora.

Uz svoje izvješće Skupštini Nadzorni odbor predlaže da se blagajniku i ostalim članovima Glavnog odbora da razrješnica.

V. Prestanak Društva

Članak 25.

Društvo prestaje djelovati:

1. zaključkom Skupštine,

2. kad mu organ nadležan za registraciju zabrani daljnji rad.

U slučaju prestanka rada imovina Društva ustupa se na upravljanje i depozit Hrvatskom bibliotekarskom društvu u Zagrebu, s konačnom namjerom da se ta imovina preda onom društvu koje kasnije bude osnovano na istom području s istom ili sličnom svrhom. Ako se u roku od pet godina od prestanka rada Društva ne osnuje takvo novo društvo, povjerena imovina prelazi u cijelosti na korištenje i raspolaganje Hrvatskom bibliotekarskom društvu u Zagrebu.

da se ta imovina fteda -Gaom 4raštvu koje kasnije bude osnovano na istom području s istom ili sličnom svrhom. Ako se u roku od pet godina od prestanka rada Društva ne osnuje takvo novo društvo, povjerena imovina prelazi u cijelosti na korištenje i raspolaganje Hrvatskom bibliotekarskom društvu u Zagrebu.

VII. Završne odredbe

Članak 26.

Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut od 27. 05. 1983. godine.

Članak 27.

Ovaj Statut donosi se nakon što nacrt razmotre svi članovi Društva, dvotrećinskom većinom svih članova na Skupštini i mijenja se, tj. dopunjuje na isti način.

Članak 28.

Ovaj Statut usvojen je na Skupštini Društva održanoj 10. svibnja 1996. godine, a stupa na snagu danom upisa u Registar društvenih organizacija pri Ministarstvu uprave u Zagrebu.